Zvončići, zvončići… Deda Mraz samo što nije. Nešto u njega ne vjerujem iako sam bila baš dobra. Sama ću si kupiti poklon.
Možda da povjerujem u zlatne ribice, duhove iz čarobnih lampi, kosmos ili vanzemaljce? U šta vi vjerujete? Ali stvarno. Bez trunke sumnje. Iz dubine duše. Kad donosite važne odluke. Ili jednostavno bacite novčić. Pa šta ispadne. Pismo ili glava.
Ja vjerujem u svoj stomak. Ili intuiciju, kako god to nazvali. Ali sve sa šljokicama, ofkors.
Intuicija je tihi sićušni glasić naše duše. Sagleda sve prije nas. Treba joj samo sedam sekundi da sve ukapira. I nikad nas ne prevari. Iako mi pokušavamo redovno da je smuvamo i uradimo baš ono na šta intuicija vrišti iz sveg glasa: "Neeee tooo. Neeemoj!"
E pa ja ne.
Doduše, nekada otežem, odgađam, pokušam da se izvučem, ali ipak uradim. Slušam sebe. Koga ću drugog.
Najviše i istinski sam do sada vjerovala u tri stvari.
Prva se dogodila jedne davne noći kada sam završila na hitnoj operaciji koja je mogla da mi preokrene život. Ali ja sam znala da ću preživjeti tu noć i da će ujutro kad se probudim sve biti dobro. I bilo je.
Drugo u šta sam vjerovala jer mi je intuicija glasno rekla: "Darling, don't worry, be happy" je bilo da će muškarac mog života pronaći mene. Jer su svi ostali samo epizodisti.
Kad, kako? Nemam pojma. Ali će doći i ja ću znati. Potpuno mirna u toj mojoj čvrstoj vjeri. A na pitanja prijateljica, šta nedostaje onom zgodnom i pametnom, baš ti je prilika, kao i onaj drugi što ti stalno šalje cvijeće, samo sam odmahivala rukom i kolutala očima. Bili su dosadni, pravo da vam kažem.
Kad sam sazvala prijateljice jednog dana na hitan sastanak, naručila sam im po rakiju i saopštila da se Žmu pojavio i pronašao me, zgledale su se, prsnule u smijeh i rekle: "Ma pravo da ti kažemo, mi smo mislile da si ti pukla! Ali si naša i volimo te, kakva god da si." E pa nisam pukla. Vjerovala sam. Onda smo se preglasno smijale zajedno.
I treća stvar u koju vjerujem su moje napisane riječi. Oh, kako je ovo ludo počelo. I traje. I trajaće još dugo. Znam. Sićušni glasić moje duše se kikoće od sreće. I pleše u mojoj glavi.
Pišem i vjerujem. Vjerujem toliko da sam sve uradila suprotno od onoga što bi trebalo, kada mi je objavljena knjiga. Ni reklamne kampanje, ni promocije, ma ni influensere nisam platila, ni pojavila se na bilbordu. U televizijske emisije nisam otišla, a nije da me nisu zvali. Ali ići ću. Sićušni glasić moje duše će mi reći kada.
Uhvatila sam sva moja slova za ruke i pustila ih da me vode. U budućnost.
Što bi rekla jedna divna, vedra i dugokosa Maja, ti si se pustila kao rijeka koja sama pravi svoje korito.
E pa jesam. Možda neće to biti grandiozni kanjon rijeke Kolorado, ali to vam se nikada ne zna. Tek sam počela.
Moja knjiga sama pronalazi puteve do vas. Stotine i stotine divnih poruka mi stiže sa svih strana, a srce mi je puno. I pišem novu. Moram jer moj život stvara potpuno nove priče.
Ali najvažnije što su mi donijela ova moja slova su dobri i divni ljudi. Nasmijani, širom raširenih ruku i otvorenih srca. Toliko prekrasnih ljudi je stiglo u moj život. Ispred mene se otvorio jedan cijeli novi svijet. Sretna sam.
Srceparajuće zvuči, znam.
Ali osmijeh je tu. Kao lajtmotiv baš ko u pjesmi. Pa jel' to sad dolče vita? A gdje je Holivud iz Balaševićeve pjesme? Pa svud vam je Holivud. Okrenite se oko sebe.
Joj, moram još nešto da vam šapnem. Ne mogu izdržati. Ovo mi je hit.
Znate li šta stoji na jednoj od polica sa knjigama na Rokfelerovom privatnom imanju u Njujorku?
Moja knjiga, moja VANILICA U CIRKUSU. I to pročitana. Imam i slike, samo da se zna. Nije je još Rokfeler lično čitao, ali to vam se nikad ne zna. Ima ko jeste. Ko bi rekao, Vanilica i do Rokfelera stigla. Ko zna gdje ćete vi sve stići ako poslušate sebe.
Umirite se, isključite vanjsku buku i slušajte sićušni glasić vaše duše. Puno toga će vam reći. Nekad tiho, a nekada će bogami i podviknuti.
I ne budite lijeni. Ne dajte da vas svakodnevica toliko zavrti, da vas kada budete imali 80 godina neko upita, zašto to nisi uradila, a vi odgovorite nije mi se dalo, bila sam nešto umorna.
Jer sve je moguće.
I zapamtite riječi gospođe Prada,
THE MOST IMPORTANT THING IS TO HAVE THE COURAGE TO BE YOURSELF.
Jer postoji mjesto koje vas čeka, za stolom koji još niste ni vidjeli.
Vjerujete li meni ili svojim očima?
Lav ju
Chic Vanilica
Knjiga VANILICA U CIRKUSU je u prodaji u knjižarama "Kultura", "My book", kao i u "Bingo" marketima. Web shop www.mybook.ba
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
