Savjet ministara Bosne i Hercegovine predvođen gospodinom Nikolom Špirićem stupio je na dužnost prije nešto više od 100 dana. Zakulisna sukobljavanja političih stranaka dovela su do zastoja u radu Savjeta ministara tokom februara i marta, odnosno prije nego što je ova institucija zapravo počela funkcionisati. Međutim, nakon zastoja na samom početku, Vlada je zabilježila neke uspjehe.
Tokom protekla tri mjeseca premijer Špirić i njegov tim imali su značajnu i konstruktivnu ulogu u pitanjima kao što su pronalaženje rješenja za pitanje decertificiranih policajaca; dovođenje novog Regionalnog savjeta za saradnju u Sarajevo; vraćanje vazdušnog prostora Bosne i Hercegovine pod punu kontrolu organa civilne avijacije BiH i uvođenje intenzivnijeg učestvovanja predstavnika građanskog društva u javnom životu BiH. Ovaj Savjet ministara je takođe osigurao donošenje sporazuma o socijalnom osiguranju s Republikom Slovenijom, o liberalizaciji viznog režima i o sjedištu Agencije za poštanski saobraćaj BiH, sjedištu Direkcije za civilnu avijaciju i kontrolu leta, kao i o kvalitet tečnih goriva.
Pozdravljam ove uspjehe i pozitivnu ulogu koju je imao premijer Špirić. Međutim, gospodin Špirić bi se odmah složio sa mnom da je potrebno ostvariti više rezultata i da se odvijanje ovih procesa mora ubrzati.
Neki će istaći da strukturalna ograničenja koja ima Savjet ministara BiH predstavljaju osnovni razlog zbog kojeg ova institucija ne može postići više. Ne vjerujem da bi i jedan od ranijih predsjedavajućih Savjeta ministara osporio činjenicu da predsjedavajući ima ograničene mogućnosti za koordiniranje i usmjeravanje rada Savjeta ministara. To je zapravo bilo jedno od pitanja kojima se bavio i prošlogodišnji `aprilski paket` ustavnih reformi.
Međutim, činjenica je da se mnogi ministri u ovoj vladi još ponašaju kao da su prvo odgovorni svojim političkim strankama, a tek onda građanima Bosne i Hercegovine, i kao da su njihova ministarstva paralelni i nezavisni organi bez ikakvog osjećaja za kolektivni karakter koalicione vlade. Oni moraju da shvate da su u momentu kada su preuzeli ministarske dužnosti prestali biti odgovorni prvenstveno svojim političkim strankama i da su preuzeli odgovornost prema građanima i javnosti.
Savjet ministara je usvojio i objavio svoj plan rada za 2007. godinu i koordinirao usvajanje plana rada svakog ministarstva. Ove godine posebna pažnja je posvećena obavezama BiH u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja. Savjet ministara je definisao svoje prijedloge u pogledu ciljeva koje želi da ostvari i rokove u kojima to namjerava da učini.
To znači da su Nikola Špirić, Tarik Sadović, Dragan Vrankić, Sven Alkalaj, Selmo Cikotić, Bariša Čolak, Safet Halilović, Božo Ljubić, Sredoje Nović i Slobodan Puhalac definisali jasne i konkretne zadatke, zadatke na osnovu kojih će javnost Bosne i Hercegovine ocjenjivati njihov rad.
Sada je osnovni značaj da ministri za sebe osiguraju maksimalnu slobodu za poduzimanje aktivnosti u okviru dogovorenih planova i da minimalizuju ograničenja koja im nameću kratkoročne kalkulacije političkih stranaka.
Sada je najvažnije da sve koalione stranke preduzmu zajedničke napore kako bi u praksi realizovale koalicioni sporazum koji su usvojile. Stranke treba da ministrima koje su imenovale daju slobodu da ostvare rezultate za sve stanovnike ove zemlje. Građani s pravom očekuju akciju i nakon početnih zastoja - vrijeme je za rezultate.