Obrazovanje

Učenici uzgojili lavandu pa od nje napravili sapun

Učenici uzgojili lavandu pa od nje napravili sapun
Foto: Sanja Čakarević | Učenici uzgojili lavandu pa od nje napravili sapun

DOBOJ - Lavanda uzgojena u botaničkoj bašti Medicinske škole završila je u sapunima koji su budući farmaceutski tehničari proizveli na časovima praktične nastave.

"U sapun smo stavljali ulje, vodu, natrijum-hidroksid, dodavali smo boju za kolače kako bi nam sapuni bili što ljepši i lavandu koju smo mi sami sadili. Iskreno, nisam znala kako se pravi sapun, interesovalo me i moram priznati da je dosta lakše nego što mi to zamišljamo. Lavanda se još može koristiti u izradi raznih farmaceutskih preparata, kupki koje koristimo svakodnevno za tuširanje, šampona", kaže Anja Đukanović, učenica trećeg razreda smjera farmaceutski tehničar, te dodaje da voli lavandu jer ima umirujući miris.

Osim lavande, u bašti se može naći i ruzmarin, a iako je skromna, ona  ima veliki značaj za nastavu.

"Naša mala botanička bašta je u stvari jedan potencijal za dalju praktičnu nastavu, da možemo spojiti nekoliko predmeta - onih koji se bave ljekovitim biljem, farmakognozija, preko farmaceutske hemije, biohemije, farmaceutske tehnologije, sve ono što je  veoma važno za njihovo zanimanje", kazala je Dragana Obradović, nastavnica stručne farmaceutske grupe predmeta.

U okviru projekta "Zasadi baštu, razigraj maštu", koji su finansirale Omladinska banka Doboj i Fondacija "Mozaik", osim botaničke bašte učenici su dobili i bolje uslove u kabinetu hemije, u kojem će, uz pomoć novog rešoa, nape, radne ploče, štapnog miksera, bolje da izvode nastavu iz farmaceutske tehnologije.

A kako izgleda jedna vježba, pokazale su učenice.

"Ovo je praktično izvođenje jedne vježbe iz predmeta koji se naziva farmaceutska hemija, dokazivali smo jedinjenje natrijum-jodida. Dokazivali smo natrijumov jon suvim putem, to je ovaj plamen što ste vidjeli, i jodidni jon sam ja dokazivala ovim reakcijama u epruvetama, znači koristili smo odgovarajuće supstance na osnovu kojih možemo da zaključimo o kojem jonu se radi, o kojoj hemijskoj supstanci, odnosno o kojem jedinjenju", objasnila je Sara Kostić, učenica trećeg razreda.

Na pitanje za šta je to u farmaciji bitno, kaže da je to važno prilikom, na primjer, analize uzoraka.

"Ove godine smo dobili i vježbe iz medicinske biohemije i tu zapravo mi analiziramo hemijska jedinjenja koja se nalaze u ljudskom, humanom uzorku, iz tog razloga nam je bitno",  dodala je ona.

Farmaceutskim tehničarima kojih u trećem razredu ima 28, te još jednom odjeljenju prvog razreda dobro će doći još dodatne opreme da bi nakon školovanja mogli ući u apoteku, fabriku lijekova ili nastaviti školovanje na fakultetu.

"Nama bi najpotrebniji bio jedan digestor, to je dio prostora ovdje koji je jako skup i nikako ne možemo doći do tog novca, zato nam je napa koju smo sada dobili koliko-toliko poslužila. Trebao bi nam jedan sterilizator, pa i jono-izmjenjivač, imamo ga u drugom laboratoriju, ali je to staro i mi moramo voditi računa da se ne prospe voda. To su najskuplje stvari", pojasnila je Biljana Gligorić, nastavnica hemije i medicinske biohemije.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije