Obrazovanje

Vječiti studenti traže jednake uslove

Vječiti studenti traže jednake uslove
Vječiti studenti traže jednake uslove

BANJALUKA - "Stari" studenti u Republici Srpskoj, njih 1.800, digli su glas protiv nacrta novog zakona o visokom obrazovanju po kojem do kraja ovog mjeseca treba da okončaju studije.

U suprotnom, studenti sa četvorogodišnjim programom odmah nakon okončanja akademske 2015/2016. studije mogu da nastave po bolonjskom procesu.

Izuzetak su oni koji su po starom programu upisali osnovne studije u trajanju od pet ili šest godina, koji bi imali sljedeću godinu za završetak fakulteta.

Ovo suštinski znači da dok jedni imaju dodatnu godinu za privođenje fakulteta kraju, drugi su prinuđeni da nastave po Bolonji i polažu veliku razliku predmeta, eventualno budu prebačeni u godinu niže nego što su sada, plate troškove priznavanja predmeta i slično.

"Ističemo da je Ustavom Republike Srpske propisano da svako ima pravo na školovanje pod jednakim uslovima. Imajući u vidu navedeno, evidentno je da je član 181. stav 1. Nacrta zakona o visokom obrazovanju u suprotnosti sa tim, te da je isti diskriminirajući prema studentima koji su upisani na osnovni studij u trajanju od četiri godine", navode ovi studenti.

Zbog toga su se obratili na više adresa i to onih najviših, Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, Nedeljku Čubriloviću, predsjedniku NS RS, te Danetu Maleševiću, resornom ministru.

"Takođe, ukoliko se odustane od donošenja novog zakona, tražimo i izmjenu i dopunu postojećeg zakona po hitnoj proceduri", ističu studenti, koji su na kraju obraćanja i "zaprijetili" resornom ministarstvu, ukoliko ne prihvati njihovu inicijativu, da će biti prinuđeni da se obrate Ustavnom sudu RS sa inicijativom za ocjenu ustavnosti spornog člana 181.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske kažu da intenzivno rade na pripremi Prijedloga zakona o visokom obrazovanju da bi uspješno riješili pojedine probleme, a da studenti krivca traže na Univerzitetu.

"Krivca za situaciju u kojoj su se našli treba da traže u rukovodstvu Univerziteta i nekolicini dekana koji su sprečavanjem usvajanja novog zakona o visokom obrazovanju doveli studente u bezizlaznu situaciju, a nikako u Ministarstvu prosvjete i kulture", saopšteno je iz Ministarstva.

Iz Ministarstva napominju da su u više navrata upozoravali rukovodstvo visokoškolskih ustanova da je novi zakon o visokom obrazovanju neophodno donijeti prije početka akademske 2016/2017. godine, kako bi se u interesu studenata produžio rok za završetak diplomskog i postdiplomskog studija za one studente koji su upisani prema odredbama Zakona o univerzitetu u trajanju od četiri godine.

"Rukovodstvo visokoškolskih ustanova, međutim, nije obavijestilo studente o prestanku važenja ove dvije odredbe Zakona o visokom obrazovanju sve do prošle sedmice", poručuju iz Ministarstva i dodaju da smatraju da su ove mjere u interesu studenata i treba da doprinesu kvalitetu obrazovanja u RS.

Do mišljenja banjalučkog rektora Milana Mataruge pokušali smo doći, ali on nije odgovarao na telefonske pozive. Ipak i više nego oštar komentar dao je  Vitomir Popović, dekan Pravnog fakulteta u Banjaluci.

"Krivo je Ministarstvo i ministar koji treba da podnese ostavku, jer ne znaju šta rade. A nacrt neće postati zakon, budite uvjereni, jer će dekani kao i rektor zajedno sa studentima izaći na ulicu, pred institucije ako do toga dođe", rekao je Popović.

Prema njegovim riječima, zakon se "potura" na brzinu, a išao bi u pravcu  privatizacije obrazovanja kroz javno-privatno partnerstvo.

"Zakon koji se predlaže ide u pravcu privatizacije univerziteta i njegove imovine u vrijednosti od tri milijarde. Naš stav je da se nacrt povuče, napravi nova komisija, analizira šta je to dobro i šta se sve treba uraditi, nakon čega bi se tek pravila radna verzija", kaže Popović.

Popović tužio Univerzitet

Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović podnio je juče tužbu Okružnom sudu protiv ovog univerziteta, jer smatra da su prilikom izbora rektora učinjene brojne povrede zakonskih propisa i Statuta.

Popović u tužbi navodi da mu Univerzitet nije dostavio odluku o izboru rektora čak ni na njegov zahtjev, iako je bio obavezan s obzirom na to da je kao fizičko lice učestvovao u postupku izbora rektora, saopšteno je sa Pravnog fakulteta.

On ističe da je za izbor rektora u Senatu Univerziteta glasao i predstavnik Visoke škole unutrašnjih poslova iako nije imao pravo glasa s obzirom na to da je ova škola u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova i da je samo pridruženi član Univerziteta.

Popović u tužbi osporava i zastupljenost studenata u Senatu Univerziteta prilikom donošenja odluke o izboru rektora, te tvrdi da u Senatu nisu ravnopravno zastupljeni ni svi fakulteti ni svi ciklusi studija.

(Srna)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije