BEČ - Američki naučnici i firma "Nortrop gruman" namjeravaju da razviju tehnologiju bespilotnih letjelica sa nuklearnim pogonom.
Cilj projekta je da se prevaziđu veliki deficiti bespilotnih bombardera: relativno kratak vijek motora, slabo snabdijevanje energijom za elektronske uređaje letjelice, te slabe mogućnosti za komunikaciju.
Američka "Sandia nešnal laboratoris" objavila je dokument u kojem piše da su istraživanja na tom području bila vrlo teoretska i konceptualna i da je rezultat studija o izvodljivosti, ali da su tehnički ciljevi – postignuti.
U radu sa bespilotnim letjelicama sa nuklearnim pogonom morala bi da se uzmu u obzir dva problema. Prvi: bespilotne letjelice često padaju. Tokom 2011. palo je najmanje 28 "zujalica". Pošto su mnogo jeftinije od konvencionalnih aviona sa pilotima, njihovi padovi ne predstavljaju tako velike gubitke - navodi bečki "Standard".
Drugo pitanje je kakve bi posljedice imao pad "zujalice" na atomski pogon. Britanski "Gardijan" ukazuje da bi takve letjelice mogle pasti u ruke teroristima, pa bi oni na taj način mogli da dobiju pristup nuklearnoj tehnologiji.
Zbog svega toga, industrija oružja još neće dobiti zadatak da serijski proizvodi takve letjelice.
"Zujalice" su tema mnogo opširnijeg članka objavljenog u "Zidojče cajtungu". Težište je u ovom slučaju na problemima u vezi sa razlikovanjem naoružanih neprijatelja i civila.
U tekstu se podsjeća na trodnevnu akciju američkih "zujalica" iznad južne jemenske provincije Abijana. U toj akciji ubijene su 64 osobe. Takve akcije su postale uobičajene u antiterorističkoj borbi SAD.
Poslije napada u Abijanu, lokalni jemenski guverner izjavio je da su najmanje 34 od 64 ubijene osobe bile poznate kao članovi terorističke ćelije Al kaide koje Amerikanci optužuju za pokušaje napada na putničke avione.
Američka vlada je bila "škrta na riječima", baš kao i u pitanju pravne validnosti takvih akcija. Postavlja se pitanje: šta je zapravo to što SAD rade u Jemenu, Pakistanu i Avganistanu? Legalna ratna operacija protiv neprijatelja koji ne mari za granice – ili hladnokrvno izvedeno pogubljenje bez sudskog procesa?
Debata o tome tinja već godinama, a američki zvaničnici se u nju uključuju uz veliko oklijevanje.
Osnovni princip humanitarnog međunarodnog prava glasi: nije nefer ako jedna armija puca na drugu ili uzvraća vatru, ali civili ne smiju na bilo koji način biti uvučeni u to. Doduše, ovaj princip potiče iz vremena kada su ratovi bili pregledniji, a sve armije suočavane na bojnim poljima, kojih danas više nema.
Konvencionalne armije danas imaju posla sa neprijateljima koji u podrumima stambenih zgrada leme i prespajaju žice za eksplozivne naprave, a ne sa odredima koji u štabovima kasarni povlače linije po geografskim kartama.