BERLIN - Njemački kancelar Angela Merkel, u Evropskoj uniji (EU) često kritikovana zbog svoje gvozdene politike štednje, mučne i teške za finansijski poljuljane ekonomije, a kod kuće obožavana kod velikog broja Nijemaca, izabrana je danas, po treći put, za kancelara Njemačke.
Biografija Merkelove, koja je prevalila put od DDR do EU, zapravo je dio istorije Njemačke - rođena 17.jula 1954. godine u Hamburgu, u porodici evangelističkog sveštenika, preselila se još kao djete na istok, u DDR, gdje je njen otac dobio službeni premještaj.
U istočnoj Njemačkoj je odrastala i školovala se, a poslednja njena akademska titula bio je doktorat iz fizičke hemije, koji je stekla na Univerzitetu u Lajpcigu.
Za njenu političku karijeru se kaže da je bila uspješna i beskompromisna.
Njena prava politička karijera počinje izborom Helmuta Kola za kancelara ujedinjene Njemačke (1990), u čijoj je vladi 1991. godine ona bila prvi put ministar za omladinu i od koga se, godinama kasnije, u jednoj aferi njihove Hrišćansko-demokratske unije (CDU), hladnokrvno distancirala.
Merkel je svih ovih godina svoje vladavine vodila Njemačku, ali i EU, sprovodila svoju volju, zbunjivala i iza sebe ostavljala političke protivnike i onim što je činila, izgleda, uvijek mislila na Njemačku.
Ona je beskompromisno spasavala Grčku i evro, odnosno, štitila njemačku privredu, zahtjevala oštre mjere protiv neonacista, to jest, branila njemački obraz, "kočila" diskusiju o lakšem ulasku u Njemačku stranih radnika, odnosno, apelovala na domaću privredu da traži kadrove "kod kuće".
Kada je Turskoj, umjesto punopravnog članstva u EU nudila "privilegovano partnerstvo", mislila je na apsorpcione moći EU, a time i Njemačke, kada je zahtjevala integraciju sedam miliona stranaca, opet su bili tu i Njemačka i njemački interesi, a kada se bunila i zahtjevala razjašnjenje američke špijunske afere u kojoj ni sama, izgleda, nije bila pošteđena, njeni najbliži savjetnici su ponavljali da je transatlantski savez za Nijemce od enormnog značaja i da se u duhu tog saveza i djeluje i da će se djelovati.
Merkelova je, kao nijedan evropski političar, "muški" i časno branila interese svoje zemlje i politički surovo obilježavala evropski put Srbije.
Bez obzira na njene tvrde zahtjeve prema zvaničnom Beogradu, koje je hladnokrvno postavljala ne gledajući koja politička opcija vlada Srbijom, Merkel je bila i ostaje glavni partner srpske diplomatije i ključna politička figura EU, koja se ne može ni zaobići, ni previdjeti, a izgleda ni lako ubjediti u promjenu mišljenja.
Za Merkelovu se kaže da je političarka koja uspješno vlada tehnokratski, bez puno emocija, vođena idejom razuma.
Analitičari ocjenjuju da je dio tajne njenog uspjeha, zapravo, u radoznalosti ljudi.
Istina o Merkelovoj se "servira" u "malim zalogajima"- govorilo se u "vrućoj fazi" jesenje izborne kampanje u kojoj su i ona i njen neuspjeli "izazivač" iz redova socijaldemokrata, u moru tema, zaobilazili pitanje proširenja EU - nepopularno među Nijemcima.
Merkelova važi za osobu koja svoj privatni život dobro čuva, ali su njeni biografi mnogo toga i objelodanili, a ove godine se ona našla u centru medijske pažnje ne samo kao političar, već kao čovjek i otkrila djelić onoga što su mnogi željeli da znaju o njoj - šturo govoreći o svom stilu vladanja, kuvanju, mužu, ćutnji pred donošenje odluka, ali i o muškarcima.
Ona je otkrila da su "lijepe oči" ono što muškarce čini atraktivnim, a sa Nijemcima podjelila dio svog života, saznanja njenom o muzu, o kolačićima, prelivu, čorbi od krompira, pečenju guske za Božić, rolnicama.....
"Moj muž se rijetko žali.....jedino na kolačima je za njega uvijek malo preliva....on je, jednostavno, sin poslastičara....", pričala je Merkelova ovog ljeta svojim biračima o svom mužu, Joahimu Zaueru, rođenom 1949. godine u mjestu koje Lužički Srbi zovu Hoznja, čiji sinovi iz prvog braka imaju svoju djecu, i sa kojima Merkelova zna da provodi odmore, poslije kojih joj skoro uvijek raste popularnost među Nijemcima.