BRISEL - Politički ćorsokak koji je zaprijetio podjelom Belgije okončan je juče koalicijskim sporazumom pod premijerom iz redova Hrišćanskih demokrata Ivom Letermom.
Nakon noći pregovora, pet stranaka iz holandskog i francuskog govornog područja dogovorilo se da formira vladu.
Letermova flamanska stranka pobijedila je na izborima u junu 2007, ali nije bila u stanju da postigne sporazum o koaliciji.
Šest mjeseci kasnije formirana je prelazna vlada predvođena vršiocem dužnosti premijera Gijem Verhofstatom. Leterm će sutra predstaviti svoju vladu kralju Albertu II u kraljevskoj palati.
Iako nijedna stranka ne zaobilazi podjele između Flamanaca koji govore holandski i Valonaca koji govore francuski, nova koalicija će uključiti socijaliste i liberale, kao i Hrišćanske demokrate.
"To je dobar sporazum za vladu sa izbalansiranim mjerama", izjavio je za Belgijski radio vođa Hrišćanskih demokrata.
Početni napori Iva Leterma da oformi koaliciju propali su jer nije uspio uvjeriti stranke iz francuskog govornog područja da prihvate prebacivanje ovlaštenja na regije. Program nove vlade, koji tek treba biti usvojen, odbacuje spominjanje ustavne reforme i umjesto toga se usmjerava imigraciji, smanjenju poreza i povlasticama za penzionere.
Sporazum o formiranju Vlade uslijedio je nakon višemjesečnih političkih razmirica zbog neslaganja u vezi s reformama kojima bi više ovlaštenja dobili flamansko i frankofonsko govorno područje. Među najspornija pitanja spadaju lingvistička prava frankofonske manjine koja živi u Flandriji i flamanski zahtjev za dalji prenos ovlašćenja na regione.
Kriza u koju je zapala Belgija i rastuća popularnost flamanskih nacionalističkih stranaka izazvali su nagađanja o mogućem raspadu države s više od 10 miliona stanovnika, od kojih šest miliona čine Flamanci, koji govore holandski, a 4,5 miliona Valonci, kojima je maternji jezik francuski.