VAŠINGTON - Zvaničan bilateralni sastanak američkog predsjednika Baraka Obame sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom tokom samita G20 u Senkt Peterburgu nije planiran, ali je moguće da će lideri dvije zemlje razgovarati na marginama sastanka, saopštio je zvaničnik Bijele kuće.
"Očekujemo da će predsjednici imati priliku da razgovaraju na marginama G20", kazao je neimenovani zvaničnik Bijele kuće.
On je rekao da će Obama na marginama samita G20, koji počinje sutra, imati bilateralne sastanke sa liderima Francuske i Kine, Fransoa Olandom i Si Djinpingom.
Kako prenose agencije, tim samitom će dominirati pitanje Sirije.
Obama je, u međuvremenu, doputova u Švedsku, gdje će, osim situacije u Siriji, razgovarati sa zvaničnicima i o klimatskim promenama, trgovini i tehnologiji, prenijela je agencija AP.
Očekuje se da će u Stokholmu biti održane demonstracije manjeg obima u različitim dijelovima grada, većinom zbog moguće vojne intervencije SAD i programa za elektronsko špijuniranje.
Posjetu Obame Švedskoj iskoristiće i, kako je najavila, porodica Raula Valenberga, heroja iz Drugog svjetskog rata, koja će od američkog predsjednika zatražiti pomoć u pokušaju da otkrije šta se dogodilo sa švedskim diplomatom koji je nestao pošto su ga 1945. godine uhapsile sovjetske snage.
Valenbergova nećaka Mari Depij rekla je Asošiejtid presu da će porodica uručiti Obami pismo na memorijalnoj ceremoniji u Valenbergovu čast, kojoj bi američki predsjednik trebalo da prisustvuje tokom posjete Stokholmu.
Polusestra ratnog heroja Nina Lagargren i udovica njegovog polubrata Matilda von Dardel predložile su, u pismu američkim diplomatama, da pitanje Valenbergove sudbine bude direktno razmotreno u formalnim razgovorima sa ruskim vlastima.
Valenberg je, u vreme kada je bio švedski izaslanik u Budimpešti 1944. godine, u tajnosti sprovodio humanitarnu misiju kao tajni izaslanik američkog Odbora za ratne izbjeglice, formiranog kako bi se spriječilo uništenje Jevreja. On je spasao najmanje 20.000 Jevreja u Budimpešti tako što im je obezbijedio švedske putne isprave ili organizovao njihovo prebacivanje u sigurne kuće.
Vjeruje se i da je uspio da spriječi njemačke oficire da izvrše masakr nad 70.000 stanovnika geta u glavnom gradu Mađarske.
Valenberg je nestao pošto ga je Crvena armija 1944. godine uhapsila u Budimpešti. Sovjeti su prvobitno debantovali da je u njihovim rukama, ali su naknadno saopštili da je 17. jula 1947. godine umro od srčanog udara.