Kompanije "Viza" i "Masterkard", Međunarodni monetarni fond, milijarder Bil Gejts i američka blagajna polako lobiraju da se gotovina ukine širom svijeta i zamijeni digitalnim novcem. Ekonomista Norbert Hering za Sputnjik je razradio ovu temu i tvrdi da nije tako bezazleno preći na digitalno plaćanje, a objasnio je i kakve to veze ima s pandemijom.
Norbert Hering je doktorirao ekonomiju i suosnivač je i kodirektor Svjetske asocijacije za ekonomiju, druge najveće asocijacije ekonomista širom svijeta. Dr Haring je finansijski novinar, bloger i autor popularnih knjiga o ekonomiji. Njegove dvije najnovije knjige pratile su kampanju za ukidanje gotovine. Posljednja "Hrabri novi novac" (Schönes neues Geld) objavljena na njemačkom jeziku 2018, upravo je izašla na kineskom.
Dr Haring je za pravo da plati naknadu javnim emiterima u gotovini pokrenuo parnicu 2015. godine, koja je od tada stigla do Evropskog suda pravde. Datum usmenog saslušanja je određen za 15. jun 2020. godine.
Na pitanje da objasni o čemu se zapravo radi u kampanji za ukidanje gotovine i ko su glavni akteri, on je rekao da je, počevši od 2005. godine, "rat protiv gotovine", kako su ga nazivali, bila samo poslovna strategija "Vize" i "Masterkarda" da se istaknu protiv upotrebe gotovine, jer su to vidjeli kao glavnog konkurenta kreditnim karticama. Otprilike 2011. Godine, kako je rekao, razgovora o ovome više nema.
"Umejsto toga, ušli su u koaliciju s američkom vladom, Fondacijom 'Bil i Melinda Gejts' i Sitibankom i formirali 'Savez bolje od keša', koji bi se borio za eliminaciju gotovine. Ali sada to rade s navodnim ciljem da pomognu siromašnima, uključujući ih u ovo finansijski", rekao je Hering.
Kakoje naveo, postoji puno akademskih instituta, institucija koje postavljaju standarde i vlade koji su uključene u borbu protiv gotovine, bilo novcem Gejtsa i ostalih članica "Saveza bolje od keša" ili diplomatskim snagama Vlade SAD, ili oboma.
Na pitanje zašto to rade, rekao je da je interes finansijskog sektora za prodaju sopstvenih proizvoda koji bi zamijenio keš očigledan.
"IT kompanije žele podatke koji idu digitalno, a američka vlada želi nadzor i sankcionisanje moći digitalizacijom plaćanja. Druge zemlje koje sarađuju, takođe vole aspekt sticanja veće moći nadzora sopstvenog stanovništva", precizitao je ekonomista.
Objasnio je svoje pisanje kako se Indija koristila kao veliko zamorče u eliminisanju gotovine.
"U novembru 2016. premijer Narendra Modi je na televiziji objavio da su sve novčanice osim najmanjih apoena 'demonetisane'. To je značilo da više ljudi nije moglio da plaća njima. Morali su da ih donesu u banku. To je dovelo do haosa danima i stvorilo mjesece ekstremne nestašice gotovine u zemlji, u kojoj polovina stanovništva nema bankovni račun, a 90 procenata plaćanja se vrši u gotovini."
Cilj je bio, kako kaže, oštetiti one koji su zaradili novac na crnom tržištu.
"To nije uspjelo u potpunosti. Za nekoliko nedjelja Vlada se prebacila na cilj 'finansijske inkluzije' i modernizacije finansijskog sistema. Podmetali su priče u medijima kako bi progurali ideju da je mala grupa Indijaca oko Modija osmislila ovo", kaže Hering.
On je, kako kaže, na svom blogu i u svojoj knjizi ukazao na niz veoma bliskih "finansijskih inkluzija" saradnje indijske centralne banke sa Fondacijom Gejts, Vladom SAD i drugim američkim institucijama koje su protiv gotovine.
Na pitanje da zašto je Fondacija "Bil i Melinda Gejts" tako posvećeni ovom projektu kaže:
"Ako mislite na Gejtsa kao na Majkrosoftovog čovjeka, postoji interesovanje Majkrosofta i drugih američkih IT kompanija koje su uključene u digitalizaciju svega da bi se više poslovalo i dobilo više podataka. Finansijski podaci su među najvrednijim podacima.
Bil Gejts je takođe istaknuti učesnik mnogih nacionalnih grupa i okupljanja. Očigledno je rodoljub koji drži interese američke nacionalne bezbednosti vrlo blizu svog srca. A pod tim se podrazumeva da želi da pomogne prikupljanju podataka i doprinese većoj kontroli toga šta radi ostatak sveta."
Upitan da li se COVID-19 i opšta izolacija koriste za dalje guranje "rata za gotovinu" kaže:
"Da, naravno, to je vrlo povezano. Banke vode poštanske i internetske kampanje, govoreći svojim klijentima da je gotovina prljava, a rješenja za kartice ili mobilno plaćanje nisu. To rade i pored nedostatka bilo kakvih dokaza da se virus može prenijeti na novčanicama. Većina zdravstvenih stručnjaka kaže da gotovina nije relevantan kanal za virus."
Upitan koja je njegova briga u vezi s nestankom papirnog novca i nije li zgodnije ako svi možemo da držimo i koristimo valutu digitalno kaže da niko nikoga ne sprečava da koristi digitalni novac i da ga i on koristi.
"Samo neka preduzeća koja smatraju da su naknade finansijskih institucija visoke, neće prihvatiti digitalni novac. To je jedan od razloga zašto ovi finansijski posrednici žele da izgube novac. Tako da mogu podići cijene, što nije u našem interesu.
Još važnije: sve što plaćamo digitalno evidentiraju, vide i skladište razni pružaoci usluga i završavaju u podacima o našem bankovnom računu. Ako više ne postoji mogućnost korišćenja gotovine, podaci o našem bankovnom računu biće gotovo kao dnevnik našeg života. Svako ko ima snage da pogleda, ko u svakom trenutku razvije interesovanje za nas, može vidjeti gdje smo bili i šta smo radili svakog dana i sata, decenije u prošlosti", objasnio je Hering.
U vezi s tim sprema li se Amerika da zamijeni svoju najveću svetinju – dolar kaže da mnogi ljudi misle da ništa ne rade pogrešno i ne plaše se da dijele ove podatke.
"Međutim, moraju da shvate da se i njih tiče ako budu morali da žive u društvu u kojem je svaka osoba, bilo kakve važnosti, potpuno transparentna za moćnike i na taj način oni je mogu ucjenjivati ili uništiti po volji. To nije u skladu sa demokratijom i slobodnim društvom."
Na konstataciju da je direktno upleten u pravni izazov zbog mogućnosti da se obavezna naknada javnim emiterima u Njemačkoj plaća gotovinom I da će slučaj uskoro saslušati Veliko vijeće Vijeća Evropskog suda pravde, kaže da to radi zato što želi da odbrani pravo na korišćenje gotovine i da je otkrio da mnoge mjere koje se preduzimaju kako bi se gotovina deplasirala i učinila teškom za upotrebu, krše status evro novčanica i kovanica kao legalnog sredstva plaćanja.
"Ako pobijedim, borba protiv keša će im biti teža. Vladine agencije i kancelarije - uključujući poresku upravu - više neće moći da odbiju uzimanje gotovine ili da naplaćuju dodatnu naknadu za nju, kao što to rade sve češće. Mjere poput gornjih granica plaćanja u gotovini postaće prilično upitne, ako pobijedim, zakonski. U ovom slučaju možda neće biti moguće uvesti nove."
O uspješnosti napora za bezgotovinsko plaćanje i da li postoji otpor i ako da, odakle dolazi, kaže da je uspješan, ali spor u većini bogatih zemalja s funkcionalnim demokratijama, jer ljude brine njihovo pravo na korišćenje gotovine.
"Zbog ovog otpora stanovništva, oni mogu koristiti samo indirektne mjere, poput propisa za banke koji gotovinu čine za njih nezgodnijom i skupljom, što je trošak koji prenose na klijente. Čak je postojao dokument MMF-a u kome se preporučuju takve indirektne mjere za prevazilaženje otpora stanovništva.
Budući da neprijatelji gotovine gaze pažljivo, a političari uvijek govore da nam niko ne želi oduzeti novac, organizovani politički otpor još nije veliki faktor.
Sa desne strane, gdje su ljudi više sumnjičavi prema vlasti, postoji neki otpor, jer vide prijetnju građanskim slobodama. Ljevica je, nažalost, potpuno naivna po tom pitanju", zaključio je Hering u intervjuu za Sputniknews.com.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.