Svijet

Bliski istok se vraća domaćoj poljoprivredi

Bliski istok se vraća domaćoj poljoprivredi
Foto: Pixabay/FelixMittermeier | Bliski istok se vraća domaćoj poljoprivredi

Arapske zemlje žele da postanu nezavisne od uvoza hrane kako bi izbjegle nestašicu pšenice uzrokovanu krizom u Ukrajini. Mada ima dobrih rješenja - taj poduhvat je, čini se, nemoguć.

Za vlade na Bliskom istoku kriza u Ukrajini i očekivani manjak uvoza pšenice ove godine znače da je nezavisnost od hrane iz inostranstva hrane glavni prioritet.

"Napori su se nakon pandemije virusa korona i rusko-ukrajinske krize ponovo udvostručili," kaže za DW Najl Kiliam iz londoskog Chatham House.

Egipat: Bolje sjeme, više obradive zemlje

Egipat je sa 102 miliona ljudi najmnogoljudnija arapska zemlja, a trenutno ima problema sa snabedijevanjem pšenicom. Prema prognozama, stanovništvo će ove godine pojesti oko 120 miliona tona pšenice, a zemlja trenutno proizvodi deset miliona tona godišnje. Ostatak se uvozi - a 80 odsto dolazi iz Ukrajine i Rusije.

Egipatska vlada razvila je plan za jačanje lokalne proizvodnje koji se sastoji od tri dijela.

"Ove godine vlada je dodijelila ekvivalent od skoro 102.000 hektara zemlje za uzgoj pšenice, a sljedeće godine ova površina će se udvostručiti. I to je dodatak na više od 600.000 hektara koje smo obrađivali u proteklih nekoliko godina. Pšenica se sada uzgaja ne samo u plodnoj delti Nila, već i u pustinjskim regionima Gornjeg Egipta, iako je tamošnjem suvom tlu potrebno više đubriva" kaže za DW Aladin Hamvi, biotehnolog u Međunarodnom centru za poljoprivredna istraživanja u sušnim područjima (ICARDA).

Vlada takođe podstiče domaću proizvodnju tako što poljoprivrednicima daje sjeme koje daje veće prinose. Takođe se obavezala da će otkupiti više od šest miliona tona pšenice od farmera po utvrđenoj cijeni. Egipat subvencioniše hranu za 70 odsto stanovništva - posebno hljeb, koji je osnovna namirnica svakog obroka.

Zbog toga se u budućnosti razmišlja o miješanju pšenice sa ječmom.

"Ječam raste na suvom, neplodnom tlu sa visokim sadržajem soli, a to nije slučaj sa pšenicom", objašnjava Mihael Baum, direktor za istržavanja ICARDA.

Aladin Hamvi kaže: "Sve više pšenice se uzgaja u uzdignutim lejama. To štedi do 25 odsto na navodnjavanju, zahtijeva 15 odsto manje sjemena i povećava prinos usjeva do 30 odsto."

On kaže da Egipat "možda nikada neće postići nezavisnost od uvoza pšenice", ali povećanje domaće proizvodnje na 70 odsto bi bio uspjeh. Povećanje od 20 odsto moglo bi nadoknaditi rastuću potražnju koja je rezultat povećanja stanovništva od 2,5 odsto.

Liban: Borba za obradivo zemljište i strukturalni problemi

U Libanu se pšenica uzgaja na 50.000 hektara - međutim, za 6,5 miliona stanovnika potrebno je 180.000 hektara obradive zemlje.

"Decenijama je Liban uvozio pšenicu u velikim količinama jer je bila jeftinija od domaće. Zbog krize sada moramo pronaći alternative. Ministarstvo poljoprivrede je od međunarodnih organizacija već zatražilo da identifikuju plodno tlo. Ali i dalje nam je potrebna finansijska podrška", priznaje Abdalah Nasredin iz Ministarstva poljoprivrede za DW.

Međutim, prije nego što Svjetska banka ili Međunarodni monetarni fond pruže finansijsku pomoć, potrebne su ekonomske i strukturne promjene. A to se čini prilično daleko, jer je zemlja na ivici kolapsa, i politički i ekonomski.

Libanska funta u posljednje tri godine izgubila 90 odsto vrijednosti u odnosu na američki dolar, zbog čega je uvoz hrane skoro nemoguć. Međutim, to ide u prilog domaćoj proizvodnji hrane.

"Lokalni proizvodi postali su konkurentniji i atraktivniji", kaže za DW Mihael Bauer iz Fondacije Konrad Adenauer u Bejrutu. Više je samoodrživih projekata i start-ap-ova: "Zapravo je sektor poljoprivredne tehnologije jedno od rijetkih područja koje ovdje raste."

Vertikalne bašte i drevno sjeme

Jedan primjer je projekat vertikalnih bašti koji je pokrenuo inženjer zaštite okoline Ziad Abi Čaker. On pretvara ravne krovove kuća u Bejrutu u vertikalne bašte i planira vertikalne pijace.

"Hrana je postala veoma skupa. Zato je ljudi sve više i sami uzgajaju. Naši projekti vertikalne poljoprivrede su proteklih godinu dana bili na dobrom putu", objašnjava on za DW i kaže da je 2021. izgradio pet vertikalnih farmi, a ove godine planira još sedam.

Drugi primjer je zadruga istočno od Bejruta koja proizvodi drevne sorte sjemena pod imenom "Buzuruna Juzuruna" (Naše sjeme, naši korijeni). 

"2021. je potražnja za našim sjemenom bila ogromna", kaže jedan od farmera.

Poljoprivrednici se raduju šansi da rijetke sorte spasu od nestanka, ali i mogućnosti da po pristupačnim cijenama nabave sjeme pšenice, ječma ili povrća.

Međutim, do sada su ovi uspješni projekti bili izuzetak. U Libanu postoji toliko strukturnih problema da je malo vjerovatno da će nezavisnost od uvoza hrane uskoro postati stvarnost. A ni klimatske promjene ne zaobilaze Liban, naglašava Kuiliam.

"Ključni izazovi kao što su suše, rastuće temperature i nestašica vode utiču na cijeli region."

Povratak korijenima

Svjetska banka je jedan od glavnih ponuđača kreditne i finansijske pomoći u regionu. Ona upozorava da će nesigurnost hrane ostati sve veći izazov u godinama koje dolaze - ali vidi i moguća rješenja.

"Lokalna poljoprivreda i hrana mogu biti motori ekonomskog rasta i stvoriti radna mjesta za mlade stručnjake. Bliski istok i Sjeverna Afrika mogu vratiti svoje istorijsko vođstvo u poljoprivrednim inovacijama ulaganjem u pionirske metode i tehnologije koje odgovaraju na promjenjivu klimu, kao što su hidroponika, poljoprivreda prilagođena zemljištu i sigurna upotreba prerađene vode", smatra Ferid Belhaj, koji je u Svjetskoj banci potpredsjednik odjeljenja za Bliski istok i sjevernu Afriku.

Poljoprivredna tehnološka kompanija Pure Harvest iz Abu Dabija smatra se jednim od takvih pionira. Kompanija proizvodi poljoprivredne proizvode pomoću hidroponike, tako da usjevi rastu na mineralnim hranljivim rastvorima umjesto na zemljištu. Ova tehnologija se smatra inovativnim odgovorom na dezertifikaciju, još jedan izazov u regionu.

Do sada je Pure Harvest takođe broj jedan u drugoj oblasti: 2020. Wafra International Investment Company uložila je 100 miliona američkih dolara u kompaniju - najveća investicija ikada uložena u kompaniju za poljoprivrednu tehnologiju na Bliskom istoku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije