Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost i potpredsjednik Evropske komisije objavio je novi blog "Svijetu je potreban funkcionalan multilateralni sistem", koji prenosimo u cjelosti.
"Naredni ponedjeljak počinje Sedmica na visokom nivou Generalne skupštine UN-a. Mir, klima, zdravlje, dug... u trenutku kada je svijetu najpotrebniji funkcionalan multilateralni sistem, konfrontacije su sveprisutne, a saradnja je rijetka. Svijet je sve više multipolaran i sve manje multilateralan. Ove sedmice, zajedno sa ostalim predstavnicima EU-a, radit ćemo na tome da promijenimo ovaj trend.
Sedmica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na visokom nivou je prilika da se lideri iz cijelog sveta sastanu u Njujorku i razgovaraju o gorućim globalnim pitanjima, u samoj Generalnoj skupštini, ali i na mnogim popratnim događajima i bilateralnim sastancima. Učestvovat ću zajedno sa predsjednicima Vijeća i Komisije, kao i nekoliko mojih kolega komesara i ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.
EU pridaje veliku važnost Ujedinjenim nacijama
Visoki nivo predstavnika evropske delegacije odražava značaj koji pridajemo UN-u u teškim vremenima za multilateralni sistem. Gdje god pogledate, razdor je sve veći, uz odsustvo, neadekvatnost ili slom globalnog liderstva. Paradoksalno, svijet postaje sve više multipolaran, ali i sve manje multilateralan. Konfrontacija je svuda u porastu, a saradnja je sve rjeđa. Moramo preokrenuti ovaj trend.
EU teži ne samo da očuva UN i multilateralni sistem, već i da modernizuje i osnaži svjetski poredak zasnovan na pravilima, utkan u vrijednosti Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. U vremenima kada drugi pokušavaju redefinisati svjetski poredak temeljem neliberalnih vrijednosti, nikada nije bila veća potreba za udruživanjem snaga EU-a i UN-a.
U vremenima kada drugi pokušavaju redefinisati svjetski poredak temeljem neliberalnih vrijednosti, nikada nije bila veća potreba za udruživanjem snaga EU-a i UN-a.
Ova sedmica uistinu dolazi u ključnom trenutku za svijet i multilateralni sistem. Sa agresijom protiv Ukrajine, Rusija, kao nuklearna sila i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, pogazila je Povelju UN-a. Uprkos višestruko ponovljenim pozivima Generalne skupštine UN-a da ispunjava svoje obaveze, Rusija sprječava Vijeće sigurnosti da ostvaruje svoju ulogu, ne samo u Ukrajini već i drugdje, ugrožavajući time kredibilitet cijelog sistema Ujedinjenih nacija. Za ponovno uspostavljanje jedinstvenog legitimiteta UN-a potrebno je što prije osigurati reprezentativnost Vijeća sigurnosti kako bi odražavalo promjene u svijetu i prvenstveno dalo glas afričkom kontinentu.
Još jednom ćemo iskoristiti ovogodišnju Sedmicu na visokom nivou da obrazložimo našu nepokolebljivu podršku Ukrajini i okupimo zemlje iz svih dijelova svijeta da nam se pridruže u odbrani Povelje UN-a i odbacivanju ruskog neoimperijalizma. Ne možemo se vratiti u svijet u kojem vlada sila. Time bi se dovela u pitanje sigurnost svih nacija, velikih i malih, posebno onih u razvoju i nastajanju.
Ne možemo se vratiti u svijet u kojem vlada sila. Time bi se dovela u pitanje sigurnost svih nacija, velikih i malih, posebno onih u razvoju i nastajanju.
Ubrzo nakon pandemije COVID-19, ruski rat protiv jedne od najvećih žitnica u svijetu ugrožava globalnu sigurnost hrane i pogoršava globalnu krizu troškova života, što pogađa sve zemlje, a posebno najslabije i najsiromašnije. U avgustu 2022. godine, UN su odigrale odlučujuću ulogu u ublažavanju ove bolne problematike sa Crnomorskom inicijativom za žito. Međutim, prošlog jula Rusija je odlučila da se povuče iz ovog sporazuma. Razgovarat ćemo s generalnim sekretarom UN-a Guterresom o načinima i sredstvima za njegovo oživljavanje.
Ciljevi održivog razvoja u fokusu Generalne skupštine UN-a
Posljedično, čak su i neke zemlje sa dobrom upravom sada u ozbiljnom dugu, dok se fiskalni prostor za ulaganja u socijalna davanja, zelenu tranziciju, zdravstvo ili obrazovanje smanjuje. Ova dimenzija će biti u fokusu ovogodišnje Sedmice na visokom nivou sa Samitom o Ciljevima održivog razvoja (engl. SDG) ponedjeljkom i utorkom. Na pola puta smo od Agende 2030. utvrđene 2015. godine i samo 12% Ciljeva je na planiranoj putanji ostvarenja. Samit će imati za cilj da Ciljeve održivog razvoja vrati na pravi kolosijek.
Neophodne su dubinske reforme u globalnom finansijskom sistemu kako bi se oslobodio kapital potreban za ubrzanje Agende 2030. i zelene tranzicije. Mnoge zemlje smatraju ovaj sistem nepravednim jer je fiskalni prostor dostupan bogatijim zemljama, dok zemlje u razvoju sve više tonu u zamku dužništva. Postoji hitna potreba da se pomogne zemljama da se izvuku iz ove zamke, da se omogući više specijalnih prava povlačenja u korist ekonomija u razvoju i da se razgovara o ozbiljnoj reformi globalnih finansijskih aranžmana. Moramo ponuditi legitimna i kredibilna globalna rješenja, ako želimo izbjeći da se sve više naših partnera u razvoju okreće Kini ili Rusiji u potrazi za alternativom.
Globalno ključanje, a ne globalno zagrijevanje
Sve se to dešava i u trenutku „globalnog ključanja, a ne globalnog zagrijevanja“, kako je to unazad nekoliko dana naglasio generalni sekretar UN-a Guterres. Uoči COP-a 28 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima narednog decembra, Samit o klimatskim ambicijama planiran za srijedu predstavljat će odlučujući trenutak za pripremu hrabrih i brzih odluka neophodnih za ispunjavanje obećanja iz Pariškog sporazuma. Ukoliko ne dođe do snažnog preokreta sadašnjih trendova, a posebno ako najveći globalni emiteri značajno ne podignu svoje ambicije, vjerovatno je da će nastati nepovratna šteta za buduće generacije. U tom smislu, EU je preuzela ambiciozne obaveze sa paketom „Fit for 55“. Sada ih moramo brzo implementirati.
Ukoliko ne dođe do snažnog preokreta sadašnjih trendova, a posebno ako najveći globalni emiteri značajno ne podignu svoje ambicije, vjerovatno je da će nastati nepovratna šteta za buduće generacije.
Kao i uvijek, iskoristit ću i ovu priliku da se bilateralno sastanem sa brojnim kolegama iz cijelog svijeta i učestvujem na ministarskom sastanku za pripremu Samita o budućnosti sljedeće godine, ali i dopredsjedavati zajedno s Egiptom Globalnim antiterorističkim forumom i uzeti učešća u nizu drugih sastanaka sa globalnim partnerima.
Fokus na bliskoistočni mirovni proces
Ove godine ću se fokusirati na bliskoistočni mirovni proces, prvenstveno u okviru sastanka „Napori na danu mira za bliskoistočni mir“ u ponedjeljak kojim ću dopredsjedavati s Ligom arapskih država i Kraljevinom Saudijske Arabije, Egipta i Jordana da pomogne oživljavanju Arapske mirovne inicijative iz 2002. EU je pozdravila približavanje nekoliko arapskih zemalja i Izraela, ali i dalje nedostaje mirovni sporazum između Izraela i Palestinaca.
EU je pozdravila približavanje više arapskih zemalja i Izraela, ali i dalje nedostaje mirovni sporazum između Izraela i Palestine.
Prije nekoliko dana obilježena je trideseta godišnjica sporazuma iz Osla. Međutim, ova godišnjica je prošla gotovo nezapaženo zbog potpunog zastoja u pregovorima između Izraelaca i Palestinaca. Sve smo zabrinutiji zbog situacije na okupiranim teritorijama zbog proširenja izraelske kolonizacije. Broj doseljenika je sa 280.000 u 1993. godini porastao na današnjih 700.000. Međunarodna zajednica nastavlja promovisati rješenja dvije države, ali situacija na terenu ga čini sve manje izvodljivijim. Moramo pronaći načine da podržimo međunarodno pravo i rezolucije UN-a i ponovo otvorimo pregovore između Izraela i Palestine. Tokom Sedmice na visokom nivou, istražit ćemo načine da napredujemo u tom pravcu.
Svijetu je neodložno potreban funkcionalan multilateralni sistem. Tokom ove sedmice, predstavnici EU-a će naporno raditi na iskoracima u tom pravcu."