TIMPU - U Butanu, minijaturnoj kraljevini na Himalajima, razvoj se ne mjeri bruto nacionalnim proizvodom već bruto nacionalnom srećom.
Nije u pitanju šala već pokušaj tamošnjih lidera da unaprijede životni standard, a da pritom ne žrtvuju budistička načela koja su u srži nacionalnog obilježja zemlje.
Za 600.000 stanovnika Butana put ka sreći i putevi širom zemlje nemaju saobraćajnih znakova. Štaviše, u cijelom Butanu nema nijednog semafora.
Sreća se nalazi u streljaštvu, nacionalnom sportu, ili pak u budističkim hramovima, gdje mnogi dječaci provode djetinjstvo učeći sanskrit.
Kada je šezdesetih godina kraljevstvo otvorilo vrata prema svijetu, njegovi lideri su saznali da njihovi veliki susjedi, Kina i Indija, razvoj mjere stopom bruto nacionalnog proizvoda. Direktor lista "Kuensel", Kinli Dordži, s osmijehom se sjeća i u izjavi za "Hindustan tajms" ističe da mu se taj sistem nije dopao.
"To smo shvatili kao problem, jer nešto je nedostajalo, a to nešto je sreća. Tako je pojam bruto nacionalna sreća uveden da bi se razvoj definisao i višim ciljem, a ne samo materijalnim", objašnjava on.
Zahvaljujući toj nesvakidašnjoj formuli, Butan je ostvario značajan napredak: prosječan ljudski vijek je sve duži, kvalitet obrazovanja i zdravstvene njege djece postojano raste. Mada nema zvaničnih statistika, vjeruje se i da je pismenost udvostručena početkom osamdesetih i da je sada pismeno preko 50 odsto populacije.
A i bruto domaći proizvod raste po godišnjoj stopi od 10 odsto. Ali, za većinu Butanaca, razvojni ciljevi su neodređeni dok su budističke vrijednosti, kao što su ravnopravnost i nenasilje, vrlo konkretni društveni principi. Zato se bruto nacionalna sreća mjeri i time što pse lutalice niko ne dira, a neki Butanci idu tako daleko da piliće pošteđene klanja puštaju da slobodno šetaju po hramovima. Za Šingkar Lamu, to je ostvarenje bruto nacionalne sreće.
"Vrlo sam ponosan što Butan kao budistička zemlja ostvaruje u svakodnevnom životu osnovnu filozofiju budizma", kaže on.
A pošto je mjerenje bruto nacionalne sreće apstraktan poduhvat, Šingkar Lama smatra da brojevi i nisu važni u potrazi za srećom.
"Ako baš hoćete da koristite brojeve, možete reći - bio sam danas srećan, recimo 10 puta ili tako nešto. Osjećanje spokoja je možda bolji izraz za to", poručuje on.
- prosječan ljudski vijek sve duži
- kvalitet obrazovanja u porastu
- zdravstvena njega djece sve bolja
- pismeno preko 50 odsto populacije