BARSELONA - U Kataloniji se danas održavaju regionalni parlamentarni izbori koji se doživljavaju kao referendum o otcjepljenju tog bogatog regiona od Španije, ukoliko se birači većinski opredijele za stranke koje se zalažu za nezavisnost Katalonije.
Prema najnovijim anketama, očekuje se da će separatističke stranke osvojiti većinu od ukupno 135 mjesta u parlamentu.
Separatisti već najavljuju da će proglasiti jednostranu nezavisnost za 18 mjeseci, ali istraživanja pokazuju da izgledi da Katalonija zaista i postane nezavisna ostaju u domenu teorije.
Naime, samo 20 odsto katalonskih birača zaista vjeruje da će secesionistička kampanja dovesti do otcjepljenja, prenosi Rojters.
Španski mediji navode i da istraživanja Centra za studije javnog mnjenja pokazuju da je pitanje secesije na petom mestu liste najvažnijih tema za Katalonce - ispod nezaposlenosti, nezadovoljstva politikom i stanjem privrede.
Podjeljenost Katalonaca po pitanju nezavisnosti uoči izbora sugeriše da, uprkos javnim izjavama katalonskih političara, građani vjeruju da je cilj separatističkog pokreta zapravo pragmatično nastojanje da se izbore ustupke od centralne vlade u Madridu.
Prema posljednjim anketama, borci za nezavisnost, mogli bi da osvoje tijesnu većinu i u tom slučaju.
Za nezavisnost se zalažu dvije koalicije - "Zajedno za da", na čijem čelu je aktuelni predsednik Katalonije Artur Mas, i koalicija radikalne ljevice "Kandidatura za narodno jedinstvo (CUP)", koja zagovara otcjepljenje od EU i Trojke, a koja bi, po procjenama posmatrača, mogla da bude "jezičak na vagi" u budućoj preraspodjeli snaga.
S druge strane, koalicija "Katalonija, da mi možemo", koju čine ljevičarski Podemos i katalonska Zelena socijalistička partija, zagovaraju federalnu Španiju i održavanje referenduma kako bi se rješilo nacionalno pitanje u Kataloniji.
Partijama koje se zalažu za nezavisnost Katalonije potrebno je 68 od ukupno 135 mjesta u parlamentu da bi mogli da nastave da se bore za ostvarenje svog cilja, prenosi Rojters.
U tom slučaju, Mas obećava da će "progurati secesiju" pokrajine, u kojoj živi oko 7,5 miliona ljudi i koja ostvaruje petinu španske proizvodnje.
"Jasno je da, ako osvojimo većinu glasova 27. septembra, priča o referendumu je završena. Ako pobjede kandidati koji su za otcjepljenje, Katalonija će proglasiti nezavisnost u roku od 18 do 24 mjeseca", istakao je Mas ove nedjelje u intervjuu za AFP, upozorivši da, ukoliko se Madrid sa tim ne složi, Katalonija neće platiti svoj dio španskog duga.
Vlada u Madridu, koja se snažno opire otcjepljenju Katalonije, čime bi ostala bez velikih kompanija i banaka, upozorila je na ekonomsku i finansijsku propast u slučaju da do otcjepljenja dođe, podseća francuska agencija.
Nacionalizam u Kataloniji je u usponu od kada je Španiju potresla ekonomska kriza i secesionisti smatraju da Katalonija nepravedno plaća visoke poreze Madridu u odnosu na količinu novca koji dobija iz prestonice.
Mas: Katalonija slijedi primjer Škotske
Mas želi da Katalonija slijedi primjer Škotske i održi referendum o nezavisnosti, mada su Škoti prije godinu dana glasali za ostanak u sastavu Velike Britanije.
I dok Mas tvrdi da je samo secesija na pregovaračkom stolu, španski premijer Marijano Rahoj upravo to iskljčuje i protivi se svakom pokušaju održavanja referenduma o nezavisnosti.
U slučaju da ne osvoji većinu glasova, Mas kaže da bi referendum ipak mogao da bude održan ako nova vlada poslije decembarskih opštih izbora u Španiji promeni zvanični stav Madrida.
Posmatrači, takođe, vjeruju da bi razgovori katalonske i centralne vlade o suštinskim promjenama mogli da počnu poslije decembarskih izbora.
U zavisnosti od toga koja stranka ili stranke budu sjedile u budućoj španskoj vladi poslije toga, moglo bi čak da dođe i do ustavnih promjena koje bi mogle da uključe priznanje Katalonije kao "države u državi", navodi Rojters.
Aktuelni ministar spoljnih poslova Španije Hose Manuel Garsija Margaljo kaže da je vlada od početka željela dijalog koji bi vjerovatno uključivao reformu ustava i drugačiji sistem regionalnog finansiranja.
Opoziciona španska Socijalistička partija, na čelu sa liderom Pedrom Sančezom, obećava ustavne reforme, koje bi učinile Španiju federalnom državom i dale Kataloniji veća ovlašćenja.
Među borcima za otcjepljenje i Pepe Gvardiola
Među borcima za otcjepljenje je i bivši trener fudbalskog kluba Barselona Pepe Gvardiola koji smatra da stanovništvo Katalonije treba samo da upravlja svojim resursima.
Čelnik španske profesionalne fudbalske lige (LFP) upozorio je da aktuelni šampion Barselona neće moći da igra u Primeri ukoliko katalonski nacionalisti uspiju u namjeri i proglase nezavisnost te pokrajine.
"Španska pokrajina Katalonija će automatski biti isključena iz evrozone, a njene banke će izgubiti pristup finansijskim sredstvima Evropske centralne banke (ECB), ako postane nezavisna od ostatka zemlje" ,poručio je guverner centralne banke Španije, Luis Marija Linde.
Katalonija je jedna od 17 autonomnih pokrajina Španije, a zvanično je priznata kao istorijska nacija u Katalonskom autonomnom statutu usvojenom 1979. godine u skladu sa španskim Ustavom iz 1978. godine.