Škola puna djece u gradu Minabu na jugu Irana nije pogođena zalutalim projektilom, niti je, prema novim nalazima istražilaca koje su angažovale Ujedinjene nacije, stradala kao kolateralna šteta tokom napada na obližnji vojni kompleks.
Istražioci tvrde nešto mnogo ozbiljnije: zgrada škole bila je tačka udara.
To je jedan od ključnih nalaza Nezavisne međunarodne misije UN za utvrđivanje činjenica o Iranu, koja je zaključila da postoje "utemeljeni razlozi za vjerovanje" da su Sjedinjene Američke Države u dva napada na Iran počinile ratni zločin izvođenja neselektivnih napada u kojima su stradali civili i civilni objekti.
SAD kategorički odbacuju takav zaključak.
Tomahawk pogodio školu
Jedan od dva slučaja na kojima su istražioci zasnovali svoje nalaze dogodio se 28. februara u Minabu, na jugu Irana.
Najmanje jedan američki projektil pogodio je školu Shajareh Tayyebeh. AP, koji je ranije istraživao taj napad, navodi da još nema konačnog bilansa tragedije, dok su iranski državni mediji saopštili da je poginulo 168 ljudi, većinom djece.
Misija UN posebno se bavila pitanjem kako je škola pogođena.
Prema njenom nalazu, zgrada škole bila je "namjeravana tačka udara", a razaranje nije bilo posljedica promašaja niti kolateralna šteta nastala prilikom napada na kompleks Iranske revolucionarne garde koji se nalazi pored škole.
Istražioci navode i da nisu pronašli informacije koje bi ukazivale na to da je škola u vrijeme napada korištena u vojne svrhe.
U napadu su korištene rakete Tomahawk.
Američka administracija do sada nije direktno preuzela odgovornost za bombardovanje škole niti je objavila rezultate istrage Pentagona o tom napadu.
Vezane vijesti:
Stravičan bilans napada na školu za djevojčice u Iranu, 85 poginulih (VIDEO)
Krvavi vikend u Iranu: 165 mrtvih u školi
CNN: Snimci ukazuju na to da su SAD odgovorne za napad na školu u Iranu
Drugi napad: Volframovi fragmenti pali na sportski kompleks i kuće
Minab nije jedini slučaj zbog kojeg su istražioci zaključili da postoji osnov za sumnju na ratni zločin.
Drugi napad dogodio se istog dana u gradu Lamerd, takođe na jugu Irana.
Prema izvještaju, američki projektili Precision Strike Missile pogodili su područje "jasno prepoznatljivog sportskog kompleksa i stambene zone".
Oružje je iznad područja raspršilo volframove fragmente.
U tom napadu poginula su 22 civila, muškarci i žene.
Američka Centralna komanda negirala je odgovornost za napad u Lamerdu.
Kada se saberu dva napada koja je misija posebno analizirala, poginulo je najmanje 178 civila, među kojima su bili žene i djeca.
Upravo na osnovu tih slučajeva misija je navela da postoje "utemeljeni razlozi za vjerovanje" da su SAD počinile ratni zločin izvođenja neselektivnih napada koji su doveli do smrti ili ranjavanja civila ili oštećenja civilnih objekata.
Istražioci razgovarali sa 73 osobe
Nalazi nisu zasnovani samo na izvještajima iranskih vlasti.
Misija navodi da je koristila pristup usmjeren na žrtve i da je razgovarala sa 73 osobe u Iranu i izvan zemlje.
Analizirani su dokumenti, satelitski snimci, fotografije i video-zapisi, kao i informacije organizacija i stručnjaka koje su istražioci ocijenili vjerodostojnim.
Ipak, njihov rad imao je ozbiljna ograničenja.
Rat, raseljavanje stanovništva i prekidi interneta otežavali su prikupljanje informacija, a istražioci nisu dobili punu saradnju ni od Teherana ni od Vašingtona.
Gotovo tri desetine zahtjeva za informacije upućenih iranskim vlastima ostalo je bez odgovora. Bez odgovora su, prema AP-u, ostali i zahtjevi poslati američkoj vladi u junu za dostavljanje informacija i sastanke sa zvaničnicima.
Misiju, koju predvodi pravnica Sara Hosain iz Bangladeša, osnovao je Savjet UN za ljudska prava 2022. godine, a čine je nezavisni stručnjaci.
Njeni zaključci nisu sudska presuda niti su pravno obavezujući, ali predstavljaju dio dokumentacije koja bi u budućnosti mogla biti korištena u postupcima za utvrđivanje odgovornosti.
Bijela kuća: "Besmislice"
Reakcija iz Vašingtona bila je izuzetno oštra.
Portparolka Bijele kuće Ana Keli odbacila je nalaze i optužila Savjet UN za ljudska prava da godinama iznosi, kako je rekla, neozbiljne tvrdnje.
Prema njenim riječima, jedina strana koja je u ovom sukobu počinila ratne zločine jeste iranski režim.
Stejt department je slično reagovao, navodeći da SAD ne smatraju nalaze izvještaja vjerodostojnim. Podsjetili su i da je administracija Donalda Trampa povukla SAD iz Savjeta UN za ljudska prava, optužujući to tijelo za antiameričku retoriku, antisemitizam i popustljivost prema represivnim režimima.
Teške optužbe i protiv Irana
Izvještaj, međutim, nije usmjeren samo na postupke američkih snaga.
Isti istražioci iznijeli su teške optužbe protiv iranskih vlasti i zaključili da su mnoga kršenja prava u toj zemlji dostigla nivo zločina protiv čovječnosti.
Navode da su iranske snage bezbjednosti tokom posljednje dvije godine nasilno gušile proteste, pucale iz automatskog oružja u mase, tukle demonstrante i hapsile zdravstvene radnike.
Pritvorenici su, prema nalazima misije, bili izloženi mučenju i uskraćivana im je pravna pomoć, dok njihove porodice u nekim slučajevima nisu znale gdje se nalaze.
Istražioci posebno upozoravaju na smrtnu kaznu. Naveli su da se više od 70 ljudi, među kojima pet žena i tri dječaka, nalazi pred neposrednom opasnošću od pogubljenja.
Misija je zaključila da ubistva, zatvaranja, mučenje i druga nečovječna postupanja, kada su dio širokog i sistematskog napada na civile, predstavljaju zločine protiv čovječnosti.
Rat traje više od šest mjeseci
Izvještaj dolazi dok rat SAD i Irana traje već više od šest mjeseci i bez jasnog izlaza iz sukoba.
Upravo zato gotovo istovremena odluka Vašingtona privlači dodatnu pažnju.
Administracija Donalda Trampa odobrila je vize najvišim iranskim zvaničnicima za dolazak na zasjedanje Generalne skupštine UN u Njujorku.
Među njima su predsjednik Irana Masud Pezeškijan i ministar spoljnih poslova Abas Aragči.
Iranska delegacija, međutim, neće imati slobodu kretanja. Stejt department najavio je ograničenja putovanja po Njujorku, kao i zabranu kupovine luksuzne i druge robe.
Odluka je neuobičajena upravo zato što su SAD i Iran i dalje u ratu, a zasad nema naznaka dogovora ni o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza niti o povratku pregovorima o iranskom nuklearnom programu.
Tako će se narednih dana u Njujorku istovremeno odvijati dvije priče: međunarodni istražioci predstaviće nalaze o mogućim ratnim zločinima, dok će predstavnici država koje su mjesecima u sukobu ponovo biti pod istim krovom Ujedinjenih nacija.