Iako je 11. septembra 2001. godine teroristički napad Al Kaide, u kome je poginulo oko 3.000 ljudi, uzdrmao SAD, kao i cijeli svijet, 10. godišnjicu od ove tragedije Amerika dočekuje jača nego ikada.
Nemili događaj, koji je promijenio istoriju i povezao svjetske sile u borbi protiv terorizma, ipak, nije osvećen, niti Amerikanaci žele voditi takvu politiku.
Na čelu sa svojim predsjednikom Barakom Obamom u maju ove godine uspjeli su pronaći i ubiti Osamu bin Ladena, vođu Al Kaide, i na taj način značajno oslabiti islamističke teroriste.
Uz velike mjere bezbjednosti, uoči godišnjice, a i na sam 11. septembar, planirani su komemorativni skupovi širom SAD, a centralne komemoracije, uz učešće najviših državnih službenika, biće održane u Njujorku, Vašingtonu i kod Šanksvila u Pensilvaniji, na mjestima udara četiri oteta putnička aviona.
Obama će održati govor na koncertu u Nacionalnoj katedrali u Vašingtonu, a posjetiće i ostala "mjesta zločina".
Prevencije radi, američke vlasti i ove godine upozorile su sve svoje državljane u inostranstvu da budu pažljivi ako putuju uoči obilježavanja decenije od terorističkih napada, a pojačani oprez na taj dan preporučili su i ostalim zemljama svijeta.
Američka sekretarka za unutrašnju bezbjednost Dženet Napolitano istakla je da nikakvi obavještajni podaci ne ukazuju na to da Al Kaida ponovo planira nešto slično, ali dodaje da SAD ništa ne žele prepustiti slučaju.
"Naša nacija je jača nego što je bila 11. septembra 2001. godine, spremnija da se suoči s novim prijetnjama i otpornija nego ikada ranije", dodala je.
Pozvala je federalne, državne i lokalne vlasti, kao i američku javnost, da prijave svaku sumnjivu aktivnost organima reda, kako se nešto slično ne bi ponovilo.
I mnogi svjetski stručnjaci smatraju da je u tom tragičnom događaju pozitivno što je probudio svijest Amerikanaca, ali i cijelog svijeta, o postojanju i stvarnoj opasnosti od terorističkih organizacija.
Ohrabrujuće poruke 10 godina nakon napada ima i glavni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen.
"Ono što se dogodilo prije 10 godina promijenilo je naše živote i vjerujem da danas imamo svijet bezbjedniji nego što je bio prije 10 godina. Iako smo svjedoci napada 11. septembra 2001. godine, međunarodna teroristička mreža značajno je oslabila i to je dobra vijest", poručio je Rasmusen.
Ovih dana i u Briselu je rečeno da je Evropa, zajedno s ostatkom svijeta, naučila važne lekcije iz terorističkog napada na Ameriku 11. septembra 2001.
"Prve misli idu žrtvama i porodicama žrtava, odmah nakon toga je i činjenica da je Evropska unija (EU) ostala i još više je na oprezu 10 godina nakon terorističkih napada 11. septembra. Nastavljamo da se protivimo toj užasnoj ideologiji i borimo se protiv nje zajedno sa svim našim saveznicima", izjavio je prvi čovjek evropske koordinacije u borbi protiv terorizma Žil de Kerkove.
Rekao je da je sada važnije nego ikada spriječiti širenje terorizma, raditi više na ljudskim pravima, vladavini zakona, osnaženju vlasti, demokratije, kao i otvarati ljudima, posebno u zemljama u razvoju, socijalne i ekonomske mogućnosti.
Podsjetio je da napadi 11. septembra nisu otkrili terorizam, ali su mobilizovali sve raspoložive snage kako se tako nešto ne bi ponovilo.
Tog dana, koji je promijenio svijet, 11. septembra 2001. godine 19 članova Al Kaide otelo je četiri američka putnička aviona i njima izvelo napad na SAD.
Dva aviona udarila su u Svjetski trgovački centar (STC) na Menhetnu u Njujorku, u nebodere poznate kao "blizanci". U svaki od njih zabio se po jedan avion, sa 17 minuta razlike, nakon čega su se srušili.
Treći avion udario je u Pentagon, glavno sjedište Ministarstva odbrane SAD u opštini Arlington, u Virdžiniji.
Četvrti avion, koji nije završio svoju misiju, srušio se u ruralnom dijelu opštine Somerset, u Pensilvaniji, 130 kilometara istočno od Pitsburga, nakon što su putnici pružili otpor otmičarima.
Napadači su otete avione pretvorili u najveće samoubilačke bombe u istoriji, kojima su izvršili najubitačnije napade ikada počinjene protiv SAD.
Zbog toga se katastrofa koja se desila 11. septembra smatra jednim od najznačajnijih događaja u 21. vijeku u smislu opštih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica.
S kapacitetom avionskog goriva od skoro 91.000 litara putnički avioni pretvoreni su u leteće plamene bombe.
Let 11 "American Airlinesa" udario je u sjevernu stranu sjevernog nebodera STC-a u 8.46:40 po lokalnom vremenu, a u 9.03:11 let 175 "United Airlinesa" zabio se u južni neboder.
Let 77 "American Airlinesa" udario je u Pentagon u 9.37:46, dok se četvrti kidnapovani avion, let 93 "United Airlinesa", srušio u Pensilvaniji u 10.03:11, a komadi aviona nađeni su i do 15 kilometara dalje.
Ni u jednom od otetih aviona niko nije preživio. Ukupan broj žrtava približio se cifri od 3.000, a pored "blizanaca", sa po 110 spratova, pet drugih zgrada i četiri stanice podzemne željeznice takođe su uništeni.
Užase koje na kraju nisu preživjeli neki putnici mobilnim telefonima ispričali su članovima porodice.
Prema njihovim ispovijestima, otmičari su oteli avione koristeći se noževima, kojima su ubili nekoliko članova posade, a žrtava je bilo i među putnicima. Na letu 77 jedan od putnika dojavio je da su otmičari koristili džepne noževe, a saopšteno je i da je neki iritantni gas, vjerovatno suzavac ili sprej za samoodbranu, upotrijebljen na letovima 11 i 175, da bi se putnici držali dalje od kabine prve klase.
Grozne posljednje trenutke života pretrpjeli su i ljudi koji su ostali zarobljeni u "blizancima" nakon udara aviona.
Suočeni s očajnom situacijom, u zgradi koja gori oko 200 ljudi iskakalo je kroz prozore, padajući na ulicu ili obližnje krovove zgrada stotinama metara niže. U nadi da će ih spasiti helikopterima, neki su se penjali na krovove zgrada u plamenu. Ipak, sve je bilo uzalud. Poput kula od karata, "blizanci" su "potonuli".
Prema izvještaju "Associate Pressa", identifikovano je 1.600 tijela, mada je ostalo oko "10.000 neidentifikovanih kostiju i komada tijela koji se ne mogu poklopiti s listom nestalih".
Uhapšeni organizator Al Kaide Khalid Šeik Muhamed navodno je izjavio da je let 93, koji se srušio u Pensilvaniji, trebalo da udari u zgradu Skupštine SAD, ali to nikada nije potvrđeno.
Iako su u tim napadima mnogo izgubili, Amerikanci su organizovanošću, timskim radom i požrtvovanošću spasilaca pokazali da mogu i moraju ići naprijed.
Zahvalnost vatrogascima, kojih je mnogo poginulo u akcijama spasavanja i gašenja požara, kao i radnicima hitne pomoći, koji su ginuli pokušavajući spasiti žrtve, bila je ogromna. Donacije krvi bile su nesrazmjerno velike sedmicama nakon 11. septembra 2001. godine. Jedna od reakcija bilo je i povećavanje patriotizma, koje se u ovoj zemlji nije vidjelo od Drugog svjetskog rata.
Obama pozvao na zajedništvo
Američki predsjednik Barak Obama pozvao je, uoči obilježavanja deste godišnjice napada na Njujork, na jedinstvo, naglašavajući da Sjedinjene Američke Države još imaju pred sobom ozbiljne izazove.
"Sada kada obilježavamo tu godišnjicu, pronađimo još jednom taj duh zajedništva. Pokažimo da osjećaj zajedništva koji Americi treba nije samo prolazan, da on može biti trajna vrijednost, ne samo za jedan dan, nego uvijek", rekao je Obama.
On je istakao da su nakon 11. septembra 2001. godine "bili ujedinjeni, a da su ih velikodušnost i saosjećajnost podsjetili da u teškim vremenima Amerikanci mogu zajedno ići naprijed kao jedan narod".
Buš: "Nisam planirao biti ratni predsjednik"
Povodom desete godišnjice napada na Njujork bivši predsjednik SAD Džordž Buš je američkim medijima dao jedan od najdužih intervjua u svojoj karijeri, gdje je, između ostalog, otkrio o čemu je razmišljao toga 11. septembra, dok je sjedio u učionici na Floridi.
"Moja prva reakcija bila je gnjev. Ko bi bio u stanju učiniti to Americi? Koncentrisao sam se na djecu i kontrast između napada i nevinosti te djece. Nisam ih htio uznemiriti. Htio sam ostaviti utisak mirnoće", rekao je Buš, koji je u vrijeme napada bio predsjednik SAD.
Iako je tokom svog mandata želio da se fokusira na obrazovanje, neminovno tog dana fokus je bio na odbrani zemlje.
"Napadi su promijenili moje predsjedništvo i natjerali me da donesem brojne odluke, od kojih su neke bile kontroverzne, a sve su imale za cilj zaštititi našu domovinu. Nisam imao strategiju, živio sam dan po dan. Nisam planirao ni želio postati ratnim predsjednikom", rekao je Buš.
Da je Osama bin Laden mrtav Buš je saznao kada ga je nazvao predsjednik SAD Barak Obama.
Buš tvrdi da se nakon što je saznao da je ubijen čovjek zbog kojeg je Amerika počela rat nije osjećao ''ni radosno ni slavodobitno''.
Muslimani srećni u Americi
Istraživačka organizacija "The Pew Forum on Religion and Public Life" objavila je anketu na Bajram, praznik koji je kraj muslimanskog svetog mjeseca ramazana. Rezultati istraživanja u kojem je učestvovalo nešto više od hiljadu američkih muslimana pokazuje da tek jedan odsto njih smatra da su samoubilački bombaški napadi i drugo nasilje protiv civila opravdana sredstva borbe protiv neprijatelja islama.
Gregori Smit, koji je sproveo anketu, kaže da vrlo malo američkih muslimana podržava ekstremizam.
"Uvjerljivo najveći broj ispitanika kaže da se samoubilački napadi u nijednoj situaciji ne mogu opravdati. Takođe, kažu da je njihov stav prema Al Kaidi izrazito negativan. Uz to, anketa je ustanovila da su muslimani u Sjedinjenim Američkim Državama vrlo zadovoljni. Zadovoljni su položajem njihove zajednice, a i podržavaju smjer kojim se zemlja kreće", ističe Smit.
Hiljade snimaka napada
Uoči 10. godišnjice napada na njujorške "blizance", internet sajt Archive.org napravio je arhivu od oko 3.000 videa o terorističkim napadima 11. septembra 2001. godine, a stranicu je nazvao "Understanding 9/11". U impresivnoj zbirci iz osam zemalja svijeta, najviše je snimaka iz SAD, ali može se vidjeti i kako su tok događaja pratili BBC, CNN, te ruski, japanski, kineski, meksički i irački mediji.
Teroristički napad
3.000 žrtava
1.600 identifikovanih žrtava
10.000 neidentifikovanih ljudskih kostiju
4 oteta putnička aviona
19 terorista
17 minuta razmak između udara aviona u "blizance"