NJUJORK - Minutom ćutanja i čitanjem imena oko 3 000 poginulih, SAD će danas odati poštu nastradalima u terorističkim napadima u Njujorku i Vašingtonu, 11. septembra 2001. godine.
Američki predsjednik Barak Obama proglasio je 11. septembar Nacionalnim danom sjećanja i služenja zajednici.
Tokom dana, širom zemlje biće održan niz komemorativnih skupova.
Obama će godišnjicu terorističkih napada obilježiti na memorijalnoj službi u Pentagonu, gdje je 2008. godine žrtvama podignut spomenik, a američki potpredsjednik Džozef Bajden u Njujorku na mjestu srušenih "kula bliznakinja" Svjetskog trgovinskog centra.
Devetnaest islamističkih terorista oteli su 11. septembra 2001. godine četiri komercijalna aviona, od kojih su dva udarila u Svjetski trgovinski centar na Menhetnu u Njujorku, po jedan u svaki soliter u 17 minuta razlike, nakon čega su se oba solitera srušila.
Treći avion je udario u Pentagon, glavno sjedište Ministarstva odbrane SAD u Vašingtonu, dok se četvrti avion se srušio u ruralnom dijelu Pensilvanije 690 kilometara istočno od Pitsburga nakon što su putnici pružili otpor otmičarima.
U napadima je poginulo oko 3 000 ljudi - 265 osoba u četiri aviona, 2 595 uključujući i 343 vatrogasca, 23 njujorška policajca i 37 lučkih policajaca u Svjetskom trgovinskom centru i 125 civila i vojnog osoblja u Pentagonu.
Američka vlada je za napade okrivila Al Kaidu i Osamu bin Ladena, koji su već bili umješani u nekoliko pređašnjih napada na američke ciljeve.
Bin Laden, koji je prethodno objavio rat protiv SAD, a 1998. godine objavio i fatvu pozivajući sve muslimane na ubijanje američkih civila, odmah poslije napada negirao je svoju umiješanost.
Prema američkim vojnim izvorima, u novembru 2001. godine američke snage su otkrile video-kasetu u uništenoj kući u Džalalabadu u Avganistanu koja prikazuje Osamu Bin Ladena u razgovoru sa Halid al-Harbijem. Na tom snimku, Osama navodno priznaje da je znao da će biti napada, mada se sumnja u ispravnost prevoda.
Religijske tenzije "prijete" da zasjene godišnjicu napada
Religijske tenzije prijete da "zasjene" godišnjicu napada na SAD 11. septembra nakon prijetnje sveštenika sa Floride da će spaliti Kuran i objavljivanja izvještaja da se SAD suočavaju sa rastućom prijetnjom od gerilaca u zemlji i "amerikanizacije" vođstva Al kaide.
Pastor Teri Džons ranije je zaprijetio, a potom i povukao izjavu da će spaliti Kuran 11. septembra ukoliko uspije da ubijedi muslimanske lidere koji traže gradnju džamije i Islamskog centra da promjene lokaciju.
Američki predsjednik Barak Obama zatražio je od Amerikanaca da poštuju neotuđivo pravo na religijsku slobodu i rekao da se nada da neće doći do spaljivanja Kurana jer bi to moglo duboko naštetiti interesima SAD u inostranstvu.
On je dodao da se sa životima ameirčkih vojnika, sinova i kćeri ne smije tako igrati.
Najava spaljivanja Kurana razbjesnila je muslimane širom svijeta i izazvala nasilne proteste u Avganistanu u kojima je jedna osoba ubijena. U Avganistanu demonstranti su zaprijetili da će napasti američke vojne baze.
Bivši šefovi Komisije za istraživanje napada 11. septembra, koji su proučavali napade 2001. godine, objavili su izvještaj u kome pozivaju javnost da "se probudi" zbog rastuće radikalizacije muslimana u SAD i promjene strategije Al kaide i njenih saveznika.
"Opasnost sa kojom se suočavaju SAD i drugačija nego prije devet godina", navodi se u izvještaju Dvopartijskog centra za politiku (Bipartizan Policy Center).
U izvještaju se navodi da se SAD sada veoma malo razlikuju od Evrope u smislu postojanja terorističke prijetnje na svom tlu u koju su umiješani imigranti, domaći muslimani kao i preobraćenici na islam.