PJONGJANG - Prvi put poslije nekoliko decenija, kako se vjeruje, jedan američki vojnik nalazi se u sjevernokorejskom pritvoru.
To je slučaj koji bi mogao da izazove diplomatsku glavobolju Sjedinjenim Američkim Državama dok one, zajedno sa Južnom Korejom, pokušavaju da izvrše pritisak na Pjongjang dok ta izolovana nacija pojačava testove balističkih projektila.
Američka vojska identifikovala je vojnika koji je u utorak prešao liniju razgraničenja i ušao u Sjevernu Koreju kao Trevisa Kinga.
Zvaničnici kažu da je King "namjerno i neovlašteno" prešao u Sjevernu Koreju dok je obilazio zajedničku bezbjednosnu zonu, mali kompleks zgrada unutar dugačke demilitarizovane zone (DMZ) koja razdvaja sjever i jug od završetka Korejskog rata 1953. godine.
"Vjerujemo da je on trenutno u pritvoru DNRK (Demokratske Narodne Republike Koreje) i radimo sa našim kolegama na rješavanju ovog incidenta", saopštio je pukovnik Isak Tejlor, portparol američkih snaga u Koreji, prenio je CNN.
Pitanja je, međutim, mnogo. Neka od od najvažnijih jesu zašto je King prešao liniju i zašto ovo može da bude problematično za SAD?
King je konjički izviđač koji se pridružio vojsci u januaru 2021, a vrijeme je proveo i u službi u Južnoj Koreji. Američki zvaničnici nisu rekli koliko dugo je King bio u Južnoj Koreji, ali se u jednom trenutku suočio sa disciplinskom kaznom zbog napada i proveo je 50 dana u pritvorskom objektu.
Kako navodi CNN, nije poznato da li je King to vrijeme proveo u pritvoru Južne Koreje ili u američkom vojnom pritvoru, ali prema riječima američkih zvaničnika, u nekom trenutku nakon puštanja na slobodu su ga otpratili na aerodrom na let nazad u SAD.
Na aerodromu, Kingova pratnja nije mogla da prođe s njim bezbjednosni kontrolni punkt, a u nekom trenutku nakon toga je napustio aerodrom i kasnije krenuo u obilazak zajedničke bezbjednosne zone.
Kako navodi BBC, čini se da je njegov potez bio unaprijed isplaniran. Voditelj sjevernokorejskog podcasta Jacco Zvetsloot radio je za turističku kompaniju 2012. koja je vodila američke vojnike u zonu.
On kaže da "nema šanse da ova osoba jednog dana pobjegne s aerodroma i rezerviše neku od ovih tura sljedećeg".
Objašnjava da su za odlazak na jedno od ovih putovanja obično potrebna tri dana. Potrebno je dostaviti svoj broj pasoša i vojnu kartu Komandi UN, koja upravlja tom zonom.
"Kada sam vodio ture, morali smo da promijenimo vrijeme trajanja sa 48 na 72 sata, jer je bilo previše grešaka", kaže on.
Takođe, od pandemije virusa korona bilo je mnogo teže doći na ove ture. Tek su ih nedavno ponovo pokrenuli, a čini se da postoje samo dvije kompanije koje nude ture za strance. Da bi se ovo rezervisalo, bilo bi potrebno istraživanje i planiranje.
Vjeruje se da je King prvi američki vojnik koji je prešao u Sjevernu Koreju od 1982. godine.
Odnosi između SAD i Sjeverne Koreje decenijama su problematični, ali su, čini se, sada posebno teški. Tenzije između Pjongjanga i Vašingtona rastu, a Koreja je pojačala nuklearne i raketne programe u godinama nakon kraha pregovora između Donalda Trampa, bivšeg američkog predsjednika, i Kim Jong Una, sjevernokorejskog lidera, 2019. godine.
Ti razgovori, koji su obuhvatali tri sastanka oči u oči i u kojima je Tramp postao prvi predsednik SAD koji je prešao istu liniju razgraničenja koju je King prešao, završeni su bez značajnijih diplomatskih pomaka.
Samo ove godine, do danas, Sjeverna Koreja je tri puta testirala interkontinentalne balističke rakete i optužila Vašington i Seul da podstiču tenzije vojnim vežbama i raspoređivanjem oružja, uključujući i podmornicu američke mornarice sa balističkim projektilima u južnokorejskoj luci Busan ove nedjelje.
Prošle godine, Sjeverna Koreja je probno ispalila više od 90 krstarećih i balističkih projektila, kao i onu koja je letjela iznad Japana, uprkos međunarodnim sankcijama. Porast testiranja izazvao je zabrinutost da se možda priprema za potencijalni nuklearni test prvi od 2017.
Sjedinjene Države nemaju zvanične diplomatske odnose sa Sjevernom Korejom. Umjesto toga, švedska ambasada u Pjongjangu djeluje kao veza za SAD.
Kinga sada drži režim koji SAD smatraju neprijateljem. Neizvjesno je kakvu "obavještajnu vrijednost" King može imati za Sjevernu Koreju. Kao redov, on vjerovatno nema pristup informacijama od najvišeg značaja, ali i to što je u američkoj vojnoj službi, možda bi mogao pričato o stvarima kao što su raspored baza ili koje jedinice i broj trupa su tamo.
Ali kao vojnik i državljanin SAD, King takođe daje Pjongjangu potencijalno moćnu pregovaračku poziciju.
Komanda Ujedinjenih nacija, koja nadgleda operacije u DMZ, saopštila je da "radi sa kolegama iz Korejske narodne armije na rešavanju ovog incidenta". Ne zna se šta bi Sjeverna Koreja mogla da zahtijeva da se King vrati u američki pritvor. Ili bi Sjeverna Koreja mogla da iskoristi Kinga u propagandne svrhe, prenosi CNN.
Nekoliko vojnika SAD prešlo je na stranu Sjeverne Koreje u decenijama nakon završetka Korejskog rata, ali prebjega nije bilo skoro.
Trenutno nije jasno ni kakve su bile Kingove namjere.
Posljednji Amerikanac za koga se zna da ga je držala Sjeverna Koreja bio je Brus Bajron Lorens, koji je, prema sjevernokorejskim državnim medijima, prešao iz Kine u Sjevernu Koreju.
Pjongjang je optužio Lorensa da radi za Centralnu obavještajnu agenciju, ali ga je pustio oko mjesec dana nakon što je priveden, a puštanje je omogućila švedska ambasada u Sjevernoj Koreji.
Najpoznatiji nedavni slučaj držanja Amerikanca u Sjevernoj Koreji bio je slučaj Ota Varmbiera, američkog studenta, koji je tamo otišao kao turista 2016.
Njegov planirani petodnevni boravak pretvorio se u 17mjesečni pritvor nakon što je optužen da je pokušao da ukrade politički transparent iz njegovog hotela.
Varmbier je osuđen na 15 godina teškog rada po toj optužbi, ali je pušten 2017. Međutim, Vormbierovo fizičko stanje je bilo loše, a Vašington je rekao da je mučen u pritvoru.
Umro je manje od nedjelju dana nakon što se vratio u Sjedinjene Države sa teškim oštećenjem mozga.
Možda najpoznatiji slučaj prelaska američkog vojnika u Sjevernu Koreju bio je slučaj Čarlsa Dženkinsa, narednika američke vojske, koji je prešao na sjever 1965. dok je bio stacioniran u američkoj vojnoj jedinici u blizini DMZa. Dženkins je kasnije tvrdio da se pokajao što je prebjegao i za odluku okrivio alkohol.
Dok je bio u Sjevernoj Koreji, pojavljivao se u propagandnim filmovima, podučavao sjevernokorejske špijune engleski i provodio do osam sati dnevno proučavajući spise sjevernokorejskih lidera.
Dozvoljeno mu je da napusti Sjevernu Koreju 2004. godine, dvije godine nakon što je njegovoj supruzi, japanskoj državljanki, koja je kidnapovana iz svog doma u Japanu 1978. godine, dozvoljeno da napusti Sjevernu Koreju prema sporazumu između Pjongjanga i Tokija, piše Euronews.