BRISEL - Šefovi diplomatija Evropske unije su danas uveli dodatne sankcije Rusiji, ali su stavili do znanja da s Rusijom nije prekinut dijalog i da očekuju da Moskva pomogne održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajiji kao presudnog koraka ka političkom rješenju ukrajinske krize.
To su novinarima rekli ministri inostranih poslova nekoliko članica Unije, koji su istakli da će u okviru nastojanja Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju da smiri sukobe u Ukrajini biti ustanovljeni "rukovodeći odbori" na lokalnim i regionalnim ravnima s ciljem da se upriliči dijalog i na nivou čitave Ukrajine za održavanje izbora.
Oni su ukazali na činjenicu da je i ruski predsjednik Vladimir Putin ocjenio da ti izbori treba da se održe, kao i da je rekao da "poštuje", ali ne i da priznaje ishod referenduma o nezavisnosti na istoku Ukrajine. Šefovi diplomatija EU su i u zaključcima zasjedanja podržali nastojanja OEBS-a da preko svoje posmatračke misije pomogne obustavi sukoba u Ukrajini, za koje je jedan ministar rekao da mogu dovesti i do građanskog rata, a čak ugroziti i svjetski mir. I, kako je taj ministar predočio, "sankcije su dio diplomatskih napora, jer je jasno da niti su na istoku Ukrajine devedeset posto ljudi "fašisti", niti su na istoku njih 90 odsto "teroristi", već su većina razložni ljudi koji ne koriste oružje i koji bi mogli da dijalogom dođu i do dogovora o novom ustavu".
To bi, kako je naglašeno, moralo da već idućih dana obuhvati i civilno društvo, a posebno uticajne ukrajinsku i rusku pravoslavnu crkvu, kao i unijatsku crkvu u Ukrajini. Međunarodnim posredovanjem bi rukovodio njemački diplomata Volfgang Išinger, "a nužno je da vlasti u Kijevu silu koriste samo u odbrani i obezbede da se nikako više ne ponove tragični događaji kao u Odesi".
U zaključcima zasjedanja šefova diplomatija EU je naglašeno da se ne priznaje referendum o nezavisnosti istočnih djelova Ukrajine i osuđuje zauzimanje ustanova i nasilje, ali je naglašeno da se "strogo mora istražiti" tragedija spaljivanja nekoliko desetina ljudi u Odesi i "svi odgovorni izvesti pred lice pravde".
Britanski ministar Vilijem Hejg je istakao da "postoje dokazi dobre volje ruskog predsjednika Putina da se održe predsjednički izbori" u Ukrajini, ali sad EU čeka da vidi "kako će Rusija djelovati u tim zbivanjima i činiti da se smanji zaoštrenost", u toj zemlji. Hejg i još neki ministri su predočili da bi Moskvi mogle biti zavedene i ekonomske sankcije, ako Rusija ne učini ništa za uspjeh predsedničkih izbora na kojima moraju uzeti učešća i građani istočnih - protiv vlasti u Kijevu sad pobunjenih - djelova Ukrajine.
Ministri EU su u zaključcima zasjedanja pozvali i vlasti u Kijevu i pobunjenike na istoku da učine sve za smirivanje zategnutosti. Evropski ministri su dodali trinaest imena na spisak od 48 ruskih ličnosti kojima je zabranjeno izdavanje viza i kojima je zamrznuta imovina, stavljene su i dve firme koje su imale koristi od ruskog pripajanja Krima. U zaključcima zasjedanja ministara EU je naglašeno da se osuđuje prisajedinjenje Krima Rusiji, a Moskva se poziva da povuče trupe s granice ka Ukrajini i stavi van snage ovlašćenje ruskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost o korišćenju vojnih snaga na ukrajinskom tlu.