FAIZABAD - Jedna od štićenica Centra za terapiju narkomanije u Faizabadu je i 35-godišnja Karima, koja je već 20 godina udata i isto toliko dugo uzima drogu. Karima je počela sa pušenjem marihuane, a zatim je prešla na heroin i opijum. Ova mlada žena izgleda daleko starija, a vene su joj skoro uništene. Njena sudbina odslikava život velikog broja žena u Avganistanu.
Prema izvještaju Organizacije UN-a za drogu i kriminal, u Avganistanu čak 920.000 ljudi redovno uzima droge, prije svega opijum. Oko 69 odsto od tog broja su žene i ta tendencija je u porastu, ali za razliku od drogiranih muškaraca, koji su svakodnevna pojava na ulicama Avganistana, žene su skrivene. Narkomanska zavisnost žena se sakriva u porodici i često ostaje neprimjetna za okolinu. "Počela sam sa hašišom godinu dana nakon udaje. Muž mi je dao hašiš. Nisam htjela da uzmem, ali on je bio jači, tukao me i prisilio da uzmem opijum, cigarete i hašiš. I tako sam počela", priča Karima.
Avganistan ima plantaže opijuma. Prihodi proizvođača narkotika u Avganistanu godišnje iznose oko četiri milijarde dolara, a trgovaci zarade oko 100 milijardi dolara. Za posljednjih sedam godina proizvodnja narkotika u Avganistanu povećana je 40 puta. Avganistan je, inače, najveći izvoznik opijuma na svijetu. U trgovini drogom ne cvjeta samo kriminal. Problem koji je usko povezan sa situacijom u zemlji je zavisnost od droge.
Prema svjedočenju mlade Avganistanke, u njenoj zemlji hašiš uzimaju da se lakše podnesu težak život i glad. Karima potiče sa sjevera Avganistana. Tamo je klima hladna, mnogi ljudi žive u šatorima. Zbog hladnoće i vlage su česte upale i prehlade. Do lijekova se teško dolazi, pogotovo kada je riječ o ženama, pa se one vrlo često protiv bolesti i bolova, ali i gladi bore tako što uzimaju opijum. "Kada sam prvi put uzela hašiš, nisam više osjećala probleme i dobro sam se držala. Bilo nam je svejedno što smo imali šta da jedemo samo za ručak, a ne i za večeru. Pušili smo hašiš i nismo osjećali glad. Svi naši problemi su nestali", svjedoči Karima. Ona i mnoge druge žene u Avganistanu su žrtve svakodnevnog nasilja svojih muževa. Rano se udaju, a moraju da preuzmu obaveze starijih žena u porodici. Postaju trostruko opterećene - djecom, velikom porodicom i poslom. To mnoge žene u Avganistanu vodi u pakao droge. "Majke čak maloj djeci daju drogu kako bi ih umirile. To se posebno često događa na sjeveru zemlje", izjavio je Dejvid Mekdonald, škotski stručnjak za borbu protiv droge, koji je već godinama angažovan u Avganistanu, posebno na sjeveru te zemlje. Na sjeveru Avganistana, kaže škotski stručnjak, žene se bave ručnom izradom tepiha. "To je veoma težak posao i one su prisiljene da ga obavljaju i do 14 časova dnevno kako bi preživjele. Ako neka žena radi taj posao i istovremeno mora da se brine o djeci, vrlo često im daje malo opijuma kako bi bila mirna, a ona mogla da radi", rekao je on. Na taj način zavisnost postaje generacijski problem. Sasvim mala djeca postaju ovisnici. Većina majki, koje djeci daju opijum kako bi im smirile napad kašlja, nisu svjesne štetnosti koju čine.
Do koje mere je teško liječiti takve žene i njihovu djecu veoma dobro zna Šinkai, medicinska sestra na Nedžatu, klinici za liječenje zavisnosti od droge u Kabulu. "Mi automobilom obilazimo gradove i sela i idemo u kućne posjete. Nikada ne govorimo da smo došli zbog droge, nego kažemo da smo tu da provjerimo da li je sve u redu i da li su svi zdravi. Tek kada steknemo povjerenje tih žena, kažemo da dolazimo s klinike Nedžat", kaže ona.
Mlada žena iz Kabula 25-godišnja Mehidi prošla je program odvikavanja. Ona je drogu počela da uzima sa 15 godina, kada joj je umro otac. Zajedno sa dva starija brata uzimala je hašiš i opijum kako bi se izborila s tugom. Danas ima 25 godina. Nju i braću je na kliniku doveo zajednički prijatelj prije tri godine. Mehidi kaže da sama ne bi uspjela da se izbori sa zavisnošću: "Tek kada sam došla u Nedžat, saznala sam koliko je loše to što smo radili. Dobro je da smo to na vrijeme uvidjeli", izjavila je ona.
Mehidi i njena braća sada žive u klinici Nedžat. Ona je završila školu za medicinske sestre i svoja iskustva prenosi pacijentima.
U Avganistanu ima 40 sličnih klinika, a ljekari i stručnjaci za borbu protiv droge kažu da to ni izdaleka nije dovoljno.