BRISEL - Evropska komisija predstavila je nove smjernice kojima građane Evropske unije poziva na bolju pripremu za vanredne situacije i katastrofe.
Šta podrazumijeva priprema za prva 72 sata?
- Zalihe hrane dovoljne za tri dana.
- Zalihe vode za osnovne potrebe domaćinstva.
- Osnovne potrepštine za vanredne uslove.
- Unaprijed pripremljen ruksak ili torba za hitnu evakuaciju.
- Plan zaštite članova porodice.
- Posebnu pripremu za potrebe osoba s invaliditetom.
- Praćenje zvaničnih upozorenja nadležnih službi.
Zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština
To uključuje pripremu zaliha hrane, vode i osnovnih potrepština koje su dovoljne za preživljavanje tokom prva tri dana dok ne stigne organizovana pomoć javnih službi.
Smjernice je na Evropskom forumu civilne zaštite u Briselu predstavila evropska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib.
Istakla je kako u kriznim trenucima prvi sati čine ključnu razliku te da svaki građanin mora znati kako zaštititi svoju porodicu i pomoći drugima, naglasivši da priprema počinje u vlastitim domovima, školama i lokalnim zajednicama.
Ruksak za evakuaciju i zalihe za 72 sata
Glavni naglasak preporuka stavljen je na trodnevnu samodovoljnost. Komisija savjetuje građanima da u domaćinstvima imaju pripremljene osnovne zalihe te unaprijed spakovanu torbu ili ruksak za hitne slučajeve s najnužnijim stvarima u slučaju brze evakuacije, kako bi mogli zadovoljiti osnovne potrebe dok se sistem pomoći u potpunosti ne pokrene na terenu.
Osim zaliha za domaćinstva, smjernice obuhvataju još tri ključna područja: uvođenje edukacije o krizama u dječje vrtiće i osnovne škole kroz aktivnosti prilagođene dobi i bez stvaranja straha, zatim posebne mjere zaštite za lica s invaliditetom kako niko ne bi ostao zapostavljen, te jasnije i brže komuniciranje opasnosti od strane vlasti prema javnosti.
Od 2027. uvodi se evropski dan pripravnosti
Komisija je predložila i uvođenje službenog evropskog dana pripravnosti, koji bi se svake godine obilježavao 23. oktobra, počevši od 2027. godine. Taj je datum odabran jer označava osnivanje evropskog Mehanizma za civilnu zaštitu 2001. godine, a cilj mu je podstaknuti građane i lokalne vlasti na redovno vježbanje i podizanje svijesti o opasnostima.
Pročitajte još:
AI izdvojila pet najbezbjednijih zemalja u slučaju globalne katastrofe
Prijedlog je proizišao i iz preporuka panela evropskih građana, u kojem je 150 stanovnika iz svih članica Unije zatražilo jače uključivanje javnosti u sisteme zaštite i spasavanja.
Stres-testovi za službe civilne zaštite
Uz uputstva za građane, Brisel je donio i preporuke za države članice o sprovođenju redovnih stres-testova i planova kontinuiteta rada. Od nacionalnih centara civilne zaštite traži se da obezbijede nesmetan rad i koordinaciju pomoći 24 sata dnevno, čak i u uslovima teških poremećaja poput nestanka struje, pada komunikacijskih mreža ili kibernetičkih napada.
Iako nove smjernice nisu pravno obavezujuće, one su ključan dio šire evropske strategije o jačanju otpornosti na krize. Strategija se temelji na lanjskom izvještaju bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa, koji je upozorio da Evropa zbog sve češćih klimatskih nepogoda i geopolitičkih prijetnji mora izgraditi kulturu spremnosti u svim slojevima društva, prenosi Index.