SOFIJA - Povlačenje bugarske kandidatkinje za mjesto evropskog komesara za pomoć i razvoj Rumijane Želeve, koja je poslije evropskog fijaska podnijela ostavku i na mjesto šefa bugarske diplomatije, ponovo je podgrijalo sumnje u to da li ova država uopšte zaslužuje da bude članica EU, odnosno da li je u stanju da se izbori s korupcijom, ističu svjetski mediji.
Da bi dokazala da nisu u pravu oni koji smatraju da je članstvo Bugarske u Evropskoj uniji (EU) velika greška, Vlada izabrana prošlog jula, koja je i došla na vlast zahvaljujući obećanjima da će popraviti imidž zemlje, mora pod hitno da pruži dokaze da je vrijeme izvrgavanja zakona prošlo, ističu analitičari.
Slučaj Želeva svakako nije bio korak u pravom smjeru, iako je bugarski premijer Bojko Borisov brzo reagovao i na njeno mjesto imenovao Kristalinu Georgijevu, funkcionera Svjetske banke sa dugogodišnjim iskustvom u razvojnoj pomoći.
"Bugarska koja se već nalazi pod lupom (EU), ne može sebi da priušti takve greške", izjavio je Kiril Avramov iz nevladine organizacije "Poitički kapital".
Ukoliko ne uspije da pokaže rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije u julu, kada EU treba da procijeni napredak Sofije, Bugarskoj bi mogao da bude uskraćen pristup fondovima od oko 11 milijardi evra, namijenjenih toj zemlji do 2069. godine. Bugarskoj je već uskraćeno 500 miliona evra pomoći jula 2008. godine kada je bilo jasno da nije postigla nikakav napredak na polju borbe protiv kriminala i korupcije.
Čak je i specijalni sistem za praćenje EU, koji je trebalo da bude ukinut 2009. godine, produžen i u 2010. godini zbog problema korupcije u Bugarskoj.
Pojedini političari, prvenstveno iz Njemačke i Holandije bili su protiv prijema Bugarske i Rumunije u EU 2007. godine. Brisel je u tom trenutku zauzeo stav da bi odlaganje prijema moglo da uspori započete reforme. Pojačan ekonomski uticaj Rusije na Blakanu, takođe, je doprinio donošenju odluke o prijemu.
Međutim, stvari se od tog vremena nisu pomjerile - investitori se i dalje žale da ne mogu da rade u Bugarskoj ukoliko ne daju mito, a susreti sa članovima mafije su neizbježni. Oni ističu da je potrebno pod hitno reformisati administarciju i unaprijediti pravosuđe.
Vremena je malo, oko polovine građana vjeruje da će Borisov ostvariti obećanja, a da li će tako i biti pokazaće ljeto kada će biti poznato da li će Bugarska dobiti toliko iščekivanu novčanu pomoć ili još jedan set kaznenih mjera.
Podzemlje bez sankcija
Uprkos velikim riječima, od sloma komunizma 1989. godine do danas, u zatvoru se nalazi samo jedan od vođa podzemlja, iako je u proteklih desetak godina izvedeno preko 100 mafijaških ubistava. Za sve to vrijeme nijedan zvaničnik nije odgovarao za primanje mita. Borisov, inače bivši tjelohranitelj, zauzeo je čvrst stav, te je od njegovog dolaska na vlast uhapšeno oko 25 osoba koje se sumnjiče za organizovanje otmica bogatih Bugara, što je dodatno ocrnilo imidž zemlje.