TRIPOLI - Libijski vođa Muamer Gadafi upozorio je juče da je njegova zemlja spremna i da će voditi dug rat protiv međunarodnih vojnih snaga koje su u subotu otpočele vazdušne napada na njegove trupe.
Od početka napada na Libiju u akciji "Odisejeva zora", koja je otpočela u subotu, koju predvode SAD, Velika Britanija i Francuska, prema tvrdnjama libijskih vlasti, poginulo je više od 90 ljudi, dok je njih 150 povrijeđeno.
U juče datoj telefonskoj izjavi za libijsku državnu televiziju, Gadafi je rekao da neće popustiti u akciji protiv pobunjenika na istoku Libije, koji drže istočni grad Benzagi te da međunarodne snage bombarduju i civilne ciljeve u Tripoliju i ostalim libijskim gradovima.
"Mi smo pobjednici, Vi ste pobijeđeni. Nećemo se povući sa bojnog polja, jer ćemo braniti svoju zemlju i svoju čast", rekao je Gadafi i međunarodnu intervenciju nazvao krstaškim pohodom.
Libijsko ministarstvo odbrane juče je saopštilo da je počelo s podjelom vojnog oružja te da će podjela obuhvatiti preko milion ljudi i da će biti završena za nekoliko časova.
Libijske vlasti su ranije saopštile da su teško oštećeni civilni i vojni ciljevi u Misrati, istočno od Tripolija kao i u Zuari na zapadu, Sirti, rodnom gradu Gadafija na istoku, kao i u Bengaziju, uporištu pobunjenika na istoku.
Međunarodna koalicija, predvođena Britanijom, Francuskom i SAD, u subotu, u ranim jutarnjim časovima, otpočela je vojnu akciju pod nazivom "Odisejeva zora" protiv snaga libijskog vođe.
Francuska avijacija prva je krenula u operaciju. Po ovlaštenju UN-a, akcija je pokrenuta radi odbrane civila od Gadafijevih snaga koje se više od mjesec dana bore protiv pobunjenika.
Odmah na početku francuske avijacije, podmornice američke mornarice približile su se obali Libije i poslije nekoliko časova počele sa taktičkim bombardovanjem vojnih ciljeva ispalivši 112 tomahavk raketa. Američki nevidljivi avioni B-2 juče su bombardovali Libijsku vazdušnu bazu s ciljem da oslabe libijsku avijaciju. U vazdušnim napadima, gađani su strateški objekti libijske vojske, kao što su aerodromi, sistemi protivvazdušne odbrane i glavni putni pravci. Francuska je zvanično potvrdila da je u napadu uništeno nekoliko vojnih vozila i tenkova, te da je prekinuta glavna saobraćajnica na putu ka istoku Libije.
Jedan od najvećih problema, kako ocjenjuju analitičari, i za Gadafija i za međunarodnu zajednicu, mogla bi biti upravo podjela Libije na istok i zapad, jer niko nema toliki autoritet da kontroliše islamske pobunjenike.
Pored Francuske, Britanije i SAD podršku u naoružanju i vojnoj opremi pružaju i Španija, Kanada i Italija, a Savjet NATO-a treba da odluči da li će se uključiti u vojnu intervenciju protiv Libije ili će samo pružati logističku i obavještajnu podršku.
Nakon početka napada, Gadafi je naglasio da će Mediteran pretvoriti u ratno polje i da će gađati svaki vojni i civilni cilj na Mediteranu.
"Napadi zapadnih sila predstavljaju terorizam i neminovno je da će one biti poražene", rekao je Gadafi i dodao da ne želi libijsku naftu da preda Amerikancima, Francuzima i Britancima.
U pismu upućenom predsjedniku SAD Baraku Obami, kojeg oslovljava sa "sine moj", predsjedniku Francuske Nikoli Sarkoziju, premijeru Britanije Dejvidu Kamerunu i generalnom sekretaru UN-a Ban Ki Munu, Gadafi piše da se Libija sukobljava sa Al Kaidom islamskog Magreba.
Majk Malen, načelnik Združenog generalštaba SAD, istakao je da je vojna operacija zapadnih zemalja uspjela u uspostavljanju zone zabranjenog leta te da je preduzeta akcija fokusirana striktno na izvršenju Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a i uvođenju zone zabranjenog leta i nije predviđena kao pokušaj zbacivanja Gadafija s vlasti.
Foto: Reuters
INVAZIJE U POSLJEDNJIH 20 GODINA
1991.
GOLFSKI ZALIV
Irak je okupirao Kuvajt. Rat je započeo kada su međunarodne snage, 16. januara, stigle u Kuvajt i izbacile snage diktatora Sadama Huseina. Američke i britanske snage uspostavile su zabranu letova sve do 2003.
1993.
SOMALIJA
Operacija "Obnova nade" započela je zbog humanitarne krize nastale zbog građanskog rata u Somaliji, tokom kojeg je nastradao veći broj pripadnika UN-a. Mnogi Somalijci su se protivili stranoj intervenciji.
1994.
HAITI
Demokratski izabran predsjednik Žan-Bertran Aristid, zbačen sa vlasti 1991, na vlast je vraćen američkom invazijom tri godine kasnije. U operaciji, kojoj je prethodio američki embargo, učestvovalo je 20.000 vojnika.
1995.
BOSNA I HERCEGOVINA
Operacija američkih snaga i NATO-a uključivala je 400 aviona i 5.000 članova osoblja iz 15 zemalja. Vazdušni napadi usljedili su kao direktan odgovor na dešavanja na Markalama, krajem avgusta 1995. godine.
1999.
SRBIJA
Operacija snaga Alijanse nastupila je nakon propalih mirovnih razgovora u Rambujeu, kada je Slobodan Milošević odbio prijedlog da administraciju nad Kosovom preuzmu NATO i nekih 30.000 mirovnjaka.
2001.
AVGANISTAN
Talibanska vlada pružila je utočište Osami bin Ladenu i Al Kaidi, koji su odgovorni za napade na SAD 11. septembra 2001. Nakon što je Avganistan odbio da preda Bin Ladena, UN i SAD otpočeli su invaziju.
2003.
IRAK
SAD i Velika Britanija izvršili su invaziju na Irak i zbacili s vlasti diktatora Sadama Huseina. Razlozi za invaziju bili su uklanjanje oružja za masovno uništenje i zaustavljanje podrške Sadama Huseina terorističkim grupama.
Rusija
Izrazila žaljenje zbog intervencije zapadnih zemalja i strahuje od humanitarnih posljedica
Kina
Protiv upotrebe vojne sile i ranije je izrazila neslaganje s nekim dijelovima UN-ove rezolucije
Japan
U cilju zaštite civila podržava vojne napade međunarodnih snaga na Libiju
Turska
Pozvala na prekid vatre, ali daje neophodni doprinos sprovođenju zone zabrane leta
Katar
Jedina afrička zemlja koja je obećala učešće u napadima ukoliko bude potrebno
Vezane vijesti:
U bombardovanju Libije poginulo 90 ljudi (Video)
Uspostavljena zona zabrane leta iznad Libije