ĆINVALI - Ruske snage u potpunosti su preuzele kontrolu nad glavnim gradom Južne Osetije Ćinvalijem, nakon tri dana žestokih pješadijskih, artiljerijskih i tenkovskih borbi, u kojima je stradalo oko 2.000 ljudi, mahom civila.
Kraj sukoba, međutim, ni juče nije bio na vidiku, jer je ruska avijacija bombardovala ciljeve širom Gruzije, a mornarica je počela blokadu crnomorskih luka. Za to vrijeme, u Abhaziji su trajale pripreme za ozbiljniji sukob.
Gruzijske snage, koje su svega tri dana ranije pokrenule ofanzivu s namjerom da Južnu Osetiju vrate pod kontrolu Tbilisija, povukle su se iz Ćinvalija nakon snažne kontraofanzive ruskih trupa, koje su u bitku uputile oko 10.000 vojnika i 200 oklopnih vozila. U uličnim borbama u Ćinvaliju učestvovalo je oko 2.000 ruskih vojnika, uključujući padobrance i specijalne jedinice.
Vlasti u Tbilisiju tvrde da njihove snage još drže položaje na nekoliko tačaka u Južnoj Osetiji, ali je portparol gruzijskog Ministarstva unutrašnjih poslova Čota Utiašvili rekao da su ruske snage "zauzele taj grad".
Sekretar Savjeta bezbjednosti Gruzije Aleksandar Lomaja izjavio je da su se gruzijske snage povukle iz skoro svih dijelova Južne Osetije, "u znak dobre volje i da bi pokazali da žele prekid vojnih sukoba".
Broj poginulih u borbama oko Ćinvalija, međutim, nemoguće je preciznije odrediti, jer je grad, suštinski, sravnjen sa zemljom. "To je Staljingrad", izjavio je lider Južne Osetije Dmitrij Medojev.
Zvaničnici gruzijskih oružanih snaga priznali su da je ubijeno oko 50 vojnika, 450 je ranjeno, dok su se gubici na ruskoj strani, za sada, zaustavili na 12 mrtvih i 150 ranjenih.
Broj mrtvih civila, međutim, znatno je veći i procjenjuje se na oko 2.000 ljudi, ali, bar za sada, u mrtvačnici u Ćinvaliju ima svega 50 leševa, mada će taj broj, sada kad su borbe utihnule, sigurno porasti, jer na ulicama grada već danima leži veliki broj tijela žrtava bombardovanja i uličnih borbi.
Broj izbjeglica procjenjuje se na oko 35.000, što je otprilike polovina ukupnog broja stanovnika Južne Osetije. UNHCR je saopštio da broj protjeranih iznosi oko 7.000.
Poslije pobjede u borbama za glavni grad Južne Osetije, ruske snage intenzivirale su bombardovanje čitavog niza ciljeva u Gruziji, te pokrenule ozbiljnu pomorsku blokadu s namjerom da natjeraju vlasti u Tbilisiju da povuku trupe iz obje sporne oblasti, Južne Osetije i Abhazije.
Na meti ruskih jurišnih aviona od nedjelje ujutro našlo se petnaestak gruzijskih gradova, pri čemu je, kako se čini, najgore prošla fabrika aviona nedaleko od Tbilisija, koji su suhoji bombardovali u zoru. Vazdušni udari obuhvatili su i vojnu bazu nedaleko od grada Bolnisi, te, još jednom, Kondori klanac, gdje su u toku pripreme za obračun abhazijskih i gruzijskih snaga. Početak ozbiljnih operacija, prema izvještajima posmatrača Ujedinjenih nacija koji su se u međuvremenu evakuisali, najavljivan je za nedjelju prijepodne, ali do juče popodne, nije bilo pouzdanih informacija o razvoju događaja na tom kriznom žarištu. Istovremeno, ruska Crnomorska flota pokrenula je obimnu pomorsku blokadu Gruzije, sprečavajući nekoliko brodova da se dokopaju luka u toj državi. Najgore je prošao brod koji je nadomak Gruzije doplovio pod zastavom Moldavije, s obzirom na to da su Rusi na njega ispalili nekoliko hitaca upozorenja.
Ruska flota upućena u kriznu zonu sastoji se od jedne raketne krstarice, dva razarača, dva minolovca, dva raketna čamca, te tri amfibijska broda, što je više nego dovoljno za eventualni sukob s majušnom gruzijskom mornaricom, zarobljenom u luci Poti. Najavljeni povratak gruzijskih trupa iz Iraka mogao bi predstavljati ozbiljan test za odnose između Vašingtona i Moskve, s obzirom na to da je oko 2.000 Gruzijaca više od 24 časa čekalo američke avione, koji su trebalo da ih prevezu u Tbilisi. Povratak vojnika iz Iraka, međutim, ne rješava ni dio problema gruzijskih generala, s obzirom na to da će njihova oprema biti prebačena brodovima, ali je teško vjerovati da će takav transport uspjeti da prođe rusku blokadu.
Francuska, koja predsjedava EU, najavila je početkom prošle sedmice sastanak ministara inostranih poslova EU posvećen sukobu u Južnoj Osetiji. Šef francuske diplomatije Bernar Kušner juče je otputovao u region da bi predložio plan za izlazak iz krize. Plan koji predlaže Francuska poziva na "ponovno uspostavljanje situacije koja je ranije vladala u regiji, uključujući povlačenje ruskih i gruzijskih snaga na svoje prethodne pozicije", saopšteno je iz Kabineta francuskog predsjednika. Plan sadrži tri ključna elementa: momentalni prekid nasilja, puno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Gruzije i povratak na prethodnu situaciju na terenu, javile su agencije. Pariz, takođe, nije isključio mogućnost da sazove vanredni sastanak Evropskog savjeta i pozvao je Rusiju da prihvati ponudu Gruzije za prekid vatre u Južnoj Osetiji.
Generalni sekretar UN Ban Ki Mun zabrinut je zbog eskalacije nasilja u Gruziji i zatražio je hitno okončanje sukoba. "Generalni sekretar je veoma zabrinut zbog eskalacije neprijateljstava u Gruziji, koje je rezultiralo velikim brojem žrtava i velikim razaranjima u Južnoj Osetiji i drugim gruzijskim regionima", navedeno je u saopštenju Banovog kabineta.
Predsjedavajući Savjeta bezbjednosti Un Jan Grauls kasno u subotu je izjavio da "brza promjena stanja na terenu čini teškim usaglašavanje zajedničkog stava". Objasnio je i da se nekoliko članica Savjeta bezbjednosti založilo za prekid vatre.
Ruski ambasador pri UN Vitalij Čurkin odbacio je pozive na prekid vatre, rekavši da to "nije ispravno rješenje dok se još vode borbe".
Umjesto toga, pozvao je Gruziju da povuče svoje trupe iz Južne Osetije, čiji je glavni grad, kako je dodao, uništen vatrom gruzijskih raketa.
"Rusija se neće povući. Da bismo se povukli, moramo biti sigurni da tamo neće biti genocida. To su krupne stvari", rekao je Čurkin poslije sastanka.
"Moskva ima političke i humanitarne razloge za svoje prisustvo u Južnoj Osetiji", naglasio je, podsjetivši da je od je od četvrtka, kada su počele borbe, ubijeno oko 2.000 civila u Južnoj Osetiji, a oko 30.000 ljudi je izbjeglo u Rusiju. Čurkin je optužio Savjet bezbjednosti UN da kasni za događajima u Gruziji i dodao da neki njegovi članovi, koje nije imenovao, "nastoje da odlože sastavljanje zvaničnog saopštenja u vezi s borbama".
U Gruziji od 7. avgusta traju borbe gruzijskih trupa sa snagama otcijepljene Južne Osetije i Rusije.
Stradalo je oko 2.000 ljudi, a sukob se proširio i na Abhaziju, pošto su proruske snage pokrenule operaciju vazdušnih udara na jedini preostali dio abhazijske teritorije koji je još pod kontrolom vlasti u Tbilisiju.