TEHERAN - Islamska Republika neće ustuknuti pred međunarodnim pritiskom da odustane od svojih nuklearnih aktivnosti, izjavio je danas vjerski vođa i vrhovni lider Irana ajatolah Ali Hamnei, prijeteći odmazdom za vojni napad ili sankcije na izvoz iranske nafte.
"Prijetnje i napad na Iran nanijeće štetu Americi. Sankcije neće imati nikakvog uticaja na našu riješenost da nastavimo s nuklearnim razvojem", rekao je Hamnei na državnoj televiziji, prenosi Rojters.
"Kao odgovor na prijetnje naftnim embargom i ratom, imamo i mi čime da zaprijetimo u odgovarajućem trenutku", upozorio je ajatolah i dodao.
"Ne bojim se da kažem da ćemo podržati i pomoći svaku zemlju ili grupu koja želi da se suprotstavi cionističkom (izraelskom) režimu", navodi Rojters.
Prema riječima ajatolaha, prijetnje vojnim napadom pokazuju da Amerika nema drugog načina nego da primjeni silu i izvrši krvoproliće kako bi postigla svoje ciljeve, što dodatno šteti američkim vlastima, kao i njihovom međunarodnom i domaćem kredibilitetu.
"Cilj sankcija je da se Islamska Republika kazni zbog islama. Međutim, sankcije će nama biti od koristi. Što je pritisak jači, to je samopouzdanje Irana veće", upozorio je vrhovni lider Irana.
Hamneijev prkosni govor, povodom obilježavanja godišnjice islamske revolucije 1979. godine, prvi je direktan odgovor na oštrije sankcije koje je Zapad nametnuo proteklih nedjelja kako bi se Iran primorao da odustane od nuklearnog programa, za koji Teheran tvrdi da ima čisto mirnodopske svrhe.
Američki mediji juče su prenijeli izjavu američkog ministra odbrane Leona Panete da, prema njegovom mišljenju, postoji sve veća mogućnost da Izrael napadne Iran već u aprilu kako bi ga spriječio da izradi nuklearnu bombu.
Ni Paneta ni Pentagon nisu komentarisali izvještaje američkih medija. Izrael vidi iranski projekat obogaćivanja uranijuma kao veliku prijetnju i ne isključuje upotrebu vojne sile kako bi se Teheran onemogućio u razvoju nuklearnog oružja.
General-major Aviv Košavi, šef izraelske Vojnoobaveštajne službe, iznio je juče procjenu da Iran ima materijala za četiri atomske bombe. Izraelski ministar odbrane Ehud Barak rekao je da će, "ako se sankcijama ne postigne željeni cilj, odnosno ako se ne zaustavi (iranski) vojni nuklearni program, biti potrebno razmotriti preduzimanje akcije".
U kineskom dnevnom listu "Piplz dejli" danas je naglašeno protivljenje Pekinga zapadnom pooštravanju sankcija Iranu i upozoreno da tenzije vezane za nuklearni program Teherana štete energetskim tržištima i bacaju sjenku na globalni ekonomski oporavak.
Te kritike su uslijedile dan pošto je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u trodnevnoj posjeti Kini, pozvala Peking da iskoristi svoj uticaj i ubijedi Iran da odustane od nuklearnog programa.
Kina, drugi najveći potrošač sirove nafte u svijetu i najveći kupac iranske nafte, odavno se protivi unilateralnim sankcijama koje "uzimaju na nišan" energetski sektor Irana i pokušava da ublaži tenzije, koje bi mogle da ugroze njeno snabdijevanje naftom.