VAŠINGTON - Kandidat za američkog sekretara odbrane Čak Hejgel izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države treba da predvode ostale svjetske nacije u suočavanju sa prijetnjama i da američka vojska treba da ostane najjača na svijetu.
Hejgel, vijetnamski veteran, tokom svog uvodnog obraćanja u Senatu, koji treba da potvrdi njegov izbor, kazao je da SAD moraju da koriste sva sredstva moći koja posjeduju za odbranu svog naroda.
Vjerujem, i uvijek sam vjerovao, da Amerika mora da se angažuje, a ne da se povlači iz svijeta, rekao je budući sekretar za odbranu pred senatskim odborom za vojna pitanja.
On je tokom svog govora istakao da će pružati snažnu podršku Izraelu, kao i da je u potpunosti posvećen cilju predsjednika Baraka Obame da se Iran spriječi u pravljenju nuklearnog oružja.
Hejgel je takođe obećao i nastavak pritiska, putem ciljanih vazdušnih napada i akcija specijalnih snaga, na terorističke grupe u Jemenu, Somaliji i na sjeveru Afrike.
Govoreći o Avganistanu, koji je nazvao najdužim ratom u američkoj istoriji, bivši republikanski senator iz Nebraske, ocijenio je da bi poslije povlačenja vojske 2014.godine, tamo trebalo da ostanu samo manje američke snage zadužene za hvatanje pripadnika Al Kaide i obuku avganistanskih bezbjednosnih snaga.
Agencije primjećuju da je Hejgelovo izlaganje često zvučalo slično stavovima odlazećeg sekretara Leona Panete, iznoseći istu tvrdnju da će SAD uvijek biti sila na Pacifiku.
Ipak, i pored toga što je kao i Paneta zabrinut zbog najavljenog rezanja budžeta za odbranu, Hejgel ipak nije imao toliko katastrofičan pristup toj temi kao što je imao njegov prethodnik.
I pored svog čvrstog stava, Hejgel se danas susreo sa značajnom opozicijom tokom svog prvog pojavljivanja pred Senatom u novoj poziciji.
Najoštriji je bio republikanski senator iz Oklahome Džejms Inhof, koji je kazao da neće glasati za njegov izbor zato što se ranije dodvoravao
američkim protivnicima u svijetu.
Njegova politika je smanjivala uticaj Amerike u svijetu a preokreti koje je pravio govore o tome da ga je više interesovalo ono što je probitačno u datom trenutku nego ono što su naša osnovna vjerovanja, naveo je njegov bivši stranački kolega.
Čak i oni koji su rekli da će glasati za njegov izbor, kao demokratski senator Karl Levin iz Mičigena, izrazili su oprez, zbog Hejgelovih uznemiravajućih stavova o Izraelu, koje je ranije iznosio i spremnosti za pregovore sa Iranom po pitanjima koje ovi senatori vide kao ona o kojima se ne razgovara.
Na samom početku je jedan građanin koji je bio u sali počeo da viče, zatraživši od novog sekretara za odbranu da da iste beneficije za gej parove koji služe u vojsci.
Hejgel je prije desetak godina javno rekao da smatra da otvoreni agresivni gej službenik Stejt departmenta ne može da predstavlja SAD u svijetu i bude ambasador. On se kasnije izvinio zbog te izjave, ali su LGBT organizacije sada osudile Obaminu odluku da ga kandiduje za prvog čovjeka sekretarijata za odbranu.
Hejgel je dugo godina bio republikanski senator, od 1997. do 2009. ali je istovremeno kritikovao politiku predsjednika Džordža Buša.
Kasnije je blisko sarađivao sa Obaminim savjetnicima, što mu sada zamjeraju republikanci, naročito po pitanju politike prema Izraelu.
Da bi se razbila ta slika, Bijela kuća će organizovati ovog mjeseca niz sastanaka sa najvećim jevrejskim grupama, kao i senatorom Čarlsom Šumer iz Njujorka, koji, iako je podržao njegov izbor, i dalje zamjera Hejgelu na izjavi iz 2006. godine kada je kazao da jevrejski lobi prijeti mnogim ljudima u Americi.
Tu će pokušati da se ispeglaju i njegovi istupi u kojima se protivio jednostranim sankcijama Amerike protiv Irana, nazvavši ih neefikasnim.
Jevrejske lobističke grupe nisu podržale njegov izbor, ali se ni ne oglašavaju i javno ne istupaju protiv njega.
Hejgel će, kada bude izabran postati prvi vojnik koji biti na čelu sekretarijata.
On je nedavno, prisjećajući se rata u Vijetnamu, gdje je zajedno sa bratom Tomom bio u istom pješadijskom vodu, kada su obojica bili teško ranjeni,
kazao da nije pacifista i da vjeruje u upotrebu sile, ali tek nakon pažljivo donijete odluke.
"Te noći u aprilu 1968. godine rekao sam sebi, ako ikad izađem živ odavde i budem u poziciji da utičem na politiku, učiniću sve da se izbjegne
nepotreban i nerazuman rat", zaključio je tada novi sekretar za odbranu SAD.