VAŠINGTON - Kampanja za američke predsjedničke izbore 2008. godine, koja je svojim neuobičajeno ranim početkom u jesen 2006. promijenila dotadašnja mjerila, ušla je u novu etapu s prvom televizijskom raspravom osam kandidata Demokratske stranke, održanom 18 mjeseci prije izbora.
Tokom 90-minutne rasprave na Univerzitetu Južne Karoline u Orangeburgu pod pokroviteljstvom TV mreže MSNBC, osam kandidata uglavnom se nadmetalo u kritici Džordža Buša i izražavalo protivljenje ratu u Iraku, garantujući da će po ulasku u Bijelu kuću promijeniti smjer i okončati rat, iz kojeg sadašnja administracija očigledno ne nalazi izlaz.
Međusobna neslaganja uglavnom su stavili na stranu, pazeći da u prvom TV okršaju ne umanje svoje izglede u utrci.
`Ako nas predsjednik ne izvuče iz Iraka, kada ja budem predsjednica, učiniću to`, kazala je senatorica Hilari Klinton, favorit u utrci za demokratsku predsjedničku nominaciju, koja je u raspravi djelovala mirno, promišljeno i odlučno, odnosno, kako su ocijenili analitičari CNN-a, CBS-a i drugih američkih TV mreža, `predsjednički`.
`Prvoga dana ja bih nas diplomatijom izvukao iz Iraka`, utvrdio je guverner Novog Meksika Bil Ričardson (59), s podrškom pet odsto birača.
Glavni suparnik Hilari Klinton, mladi crnački senator iz Ilinoisa Barak Obama, takođe je bio na visini reputacije jednog od vodećih kandidata, nudeći sofisticirane, višeslojne odgovore na pitanja voditelja rasprave o Iraku i drugim ključnim pitanjima, ocijenili su analitičari TV mreža.
Od osam kandidata, četiri su svojim glasovima podržali rat u Iraku 2002. godine, ali u Orangeburgu su rekli da žale zbog te odluke, ili da ne bi glasali tako da su znali ono što znaju danas.
`To je bila velika greška`, rekao je senator Kristofer Dod (62) iz Konektikuta, a bivši senator Sjeverne Karoline Džon Edvards (53), kazao je: `Pogriješio sam glasajući za taj rat, nažalost moraću uvijek živjeti s tim`.
Senator Džozef Biden (64) rekao je da je `pogriješio procjenjujući samopouzdanje administracije i potcjenjujući njenu aroganciju`.
Senatorica i bivša prva dama SAD, koja vodi u utrci za demokratsku kandidaturu sa 36 do 40 odsto glasova, zavisno od anketa, jedina do sada nije priznala grešku u vezi sa glasanjem za rat, ističući da je odlučila po svojoj savjesti, na osnovu tada raspoloživih podataka.
Ispitivanje CBS-a i `Vol strit žurnala`, objavljeno prekjuče, pokazalo je da Hilari Klinton ima pad podrške s oko 36 odsto demokratskih glasova, dok Obama i Edvards rastu s 31 i 20 odsto glasova.
Bivši senator s Aljaske Majk Gravel i kongresnik iz Klivlenda Denis Kučinič, hrvatskog porijekla, dvojica kandidata s najmanjom biračkom podrškom, jedini su u raspravi bili raspoloženi za napade na protivkandidate.
Od ostalih pitanja, svi demokratski kandidati podržali su pravo na abortus, uzdrmano nedavnom odlukom Vrhovnog suda o zabrani određenih metoda uklanjanja ploda poslije 12 mjeseca trudnoće. Takođe je više kandidata govorilo o potrebi uvođenja univerzalnog zdravstvenog osiguranja u SAD.