VAŠINGTON - Organizacija američkih država (OAS) gotovo jednoglasno je suspendovala svoju članicu Honduras pošto je Prelazna vlada te zemlje odbila da vrati na vlast predsjednika Manuela Zelaju, svrgnutog vojnim pučem 28. juna.
Isključenje Hondurasa podržale su 33 od 34 članice na vanrednoj generalnoj sjednici Skupštine organizacije u Vašingtonu. Članstvo Hondurasa suspendovano je na osnovu Povelje OAS-a kojom je predviđeno da neka članica može biti isključena ako dođe do "neustavnog prekida demokratskog reda u nekoj od zemalja članica i ako diplomatski napori ne donesu rezultate".
Suspenzija jedne od država članica je rijedak potez i OAS mu je pribjegla nakon što je Prelazna vlada Hondurasa ignorisala ultimatum o povratku Zelaje na vlast. To je prvi put od 1962. i isključenja Kube da je OAS suspendovala, odnosno isključila neku od svojih članica. Kuba je u OAS ponovo primljena tek ove godine. Vlasti u Hondurasu su, međutim, već ranije najavile da se povlače iz te organizacije.
Ipak, suspenzija, koja je odmah stupila na snagu, otežaće Hondurasu, koji je poslije Nikaragve i Haitija najsiromašnija američka država, pristup kreditima kod Međuameričke banke za razvoj.
U rezoluciji, koju je OAS usvojio, države članice ohrabruju se da preispitaju svoje odnose s Hondurasom.
Venecuela, Brazil i još neke članice tražile su da se u rezoluciju unese zahtjev za prekid bilateralne saradnje s Hondurasom, čemu su se usprotivile SAD, Kanada, Meksiko i Kolumbija, rekle su neimenovane diplomate.
Rezolucijom je, takođe, naloženo generalnom sekretaru OAS-a Žozeu Migelu Insulsi da pojača diplomatske napore da se Zelaja vrati na čelo države.
"To je vojni državni udar u regiji za koju smo vjerovali da su takve stvari prošlost", rekao je Insulsa.
Ovakav korak Organizacije američkih država najsnažniji je pokušaj stranih vlada dosad da izoluju Prelaznu vladu Hondurasa, u trenutku kada se u centralnoj Americi dešava najozbiljnija kriza tokom više godina.
Vlade SAD i evropskih zemalja, kao i ljevičarski predsjednici i Zelajini saveznici najoštrije su osudili svrgavanje predsjednika Hondurasa. Prelazna vlada, međutim, poručuje da je legalno uklonila Zelaju jer je prekršio Ustav.
Svrgnuti predsjednik je kazao da planira da se vrati u Honduras, dok Prelazna vlada poručuje da će ga uhapsiti ukoliko to učini.
U snimljenoj izjavi objavljenoj na venecuelanskoj televiziji Telesur, Manuel Zelaja je pozvao svoje pristalice da mu pomognu da se vrati u zemlju pošto ga je vojska protjerala 28. juna.
Zelaju, koji je 2006. došao na vlast i čiji mandat ističe 2010. godine, vojska je svrgnula i protjerala iz zemlje krajem prošlog mjeseca, zbog njegovih planova da raspiše referendum o ustavnim promjenama, koje bi mu omogućile još jedan predsjednički mandat.
Zelaja je bogati poslovni čovjek koji je sve više naginjao ulijevo nakon što je došao na vlast. Uznemirio je vladajuće krugove, uključujući i njegovu vlastitu Liberalnu stranku, kako tvrde kritičari ilegalnim pokušajem da ukloni ograničenje predsjedničkog mandata i sebi, protivno Ustavu, pokušao omogućiti još jedan predsjednički mandat te uspostavljanjem bliskijih odnosa s ljevičarskim venecuelanskim predsjednikom Ugom Čavezom.
SAD, evropske zemlje i Zelajini ljevičarski saveznici osudili su prevrat koji je izazvao najtežu političku krizu u Centralnoj Americi u posljednjih nekoliko desetljeća. Privremena vlada je izjavila kako je legalno uklonila s vlasti predsjednika nakon što je on prekršio Ustav.