BERLIN - Krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) zalagaće se za referendum o članstvu u EU po uzoru na Brexit ako dođe na vlast, rekla je liderka stranke Alis Vajdel, pozdravljajući izlazak Velike Britanije kao savršeno ispravan potez.
"To je model za Njemačku, opcija da može da donese takvu suverenu odluku", rekla je Vajdelova u intervjuu za "Financial Times".
Vajdelova vodi stranku od 2022. godine i kaže da će vlada AfD-a nastojati da reformiše EU i ukloni njen "demokratski deficit", uključujući ograničavanje ovlašćenja Evropske komisije, "neizabrane izvršne vlasti".
"Ali ako reforma nije moguća, ako ne uspijemo da obnovimo suverenitet država članica EU, trebalo bi da pustimo narod da odlučuje, baš kao što je to uradila Velika Britanija. I mogli bismo da imamo referendum o Dexitu - izlasku Njemačke iz EU", rekla je Vajdelova.
Ova ideja otvara veliki tabu u Njemačkoj, gdje su vladajuće stranke čvrsto proevropski orijentisane.
Takođe, njemački ustav postavlja stroga ograničenja za nacionalne plebiscite, pa čak i da se oni održe, ankete pokazuju da bi velika većina Nijemaca glasala za ostanak u EU. Međutim, među glasačima AfD-a podrška EU je najslabija, prenosi "Jutarnji".
Vajdelova je govorila u kontekstu velikog povećanja podrške AfD-u, koja, prema anketama, iznosi 22 odsto, što je više od sve tri stranke u klimavoj koaliciji kancelara Olafa Šolca, koju čine socijaldemokrate, zeleni i liberali.
Očekuje se da će AfD pobijediti na regionalnim izborima u septembru u istočnim državama Saksoniji, Brandenburgu i Tiringiji, ali pošto sve druge vodeće stranke odbijaju da sklope koalicione dogovore sa AfD-om, njen put do vlasti je neizvjestan.
Njemačka obavještajna agencija ukazala je na ekstremizam unutar AfD-a i stavila pod nadzor nekoliko partijskih zvaničnika. Ova stranka je profitirala od javnog nezadovoljstva kancelarom Šolcom i njegovim lošim upravljanjem privredom.
Političari ističu opasnost koju ova stranka predstavlja za njemačke demokratske institucije.
Stranka se posljednjih dana našla na udaru kritika zbog izvještaja o kontroverznom sastanku u novembru prošle godine između poslanika AfD-a i austrijskog krajnje desničarskog radikala Martina Selnera, na kojem se razgovaralo o planu za nasilno uklanjanje miliona imigranata iz Njemačke - uključujući građane sa njemačkim pasošima.
Na tom sastanku učesnici su razgovarali o planovima za repatrijaciju tražilaca azila i migranata za koje se smatra da su nedovoljno asimilovani.
Nakon tog sastanka uslijedili su protesti protiv AfD-a u brojnim njemačkim gradovima na kojima su ljudi izašli na ulice da izraze svoje protivljenje ovoj krajnje desničarskoj stranci i njenom antiimigrantskom stavu.
AfD su 2013. osnovali konzervativni ekonomisti nezadovoljni spasavanjem evrozone tokom krize državnog zaduživanja. Postepeno, stranka se pomaknula udesno iskoristivši val bijesa zbog politike otvorenih vrata bivše kancelarke Angele Merkel prema izbjeglicama. Tako je stvorena žestoka platforma protiv imigracije i establišmenta.