Kran lagano spušta 13 metara dugu jahtu "Riva" u jezero Iseo, nakon što se zadnji sloj laka osušio na njegovoj površini od mahagonija. Brod, ikona italijanskog dizajna, prolazi posljednje provjere prije nego što ga potencijalni kupac sam isproba.
"Tradicija i inovacija, to je ono što nas vodi", objašnjava Paola Prokopio, zaposlena u brodogradilištu.
Kao i mnogi simboli Italije iz prošlog vijeka, projekat "Riva" je započet kao porodični biznis daleke 1842. godine. Pjetro Riva je prvi put došao na jezero Iseo iz svog rodnog grada u blizini Koma da bi pomagao u opravci brodova oštećenih u oluji. Odlučio je tu ostati i započeti vlastiti biznis izgradnje brodova.
"Međutim, tek pod vođstvom njegovog unuka Karla, pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, 'Riva' je postala luksuzni brend, nudeći brze glisere od mahagonija koji se danas mogu vidjeti u kanalima širom Venecije", objašnjava Prokopiova.
Karlova ideja, inovativna u to doba, bila je da ugradi automobilsku tehnologiju u čamce.
"Sve poznate ličnosti tog doba su željele ploviti u 'Rivi', počev od Brižit Bardo po do kralja Huseina, koji je kupio rivu akvarama, te Elizabet Tejlor i Ričarda Bartona koji su plovili sa rivom tritone. 'Riva' nije tolerisala ni najmanji defekt", prisjeća se ona.
Karlo Riva je dolazio da lično provjeri kvalitet brodova i ukoliko mu se nešto nije svidjelo uzimao je sjekiru i uništavao plovilo.
Graditelj jahti Norberto Fereti je kupio kompaniju 2000. godine i time je, 31 godinu od prodaje stranim kompanijama, vratio kući. Od tada su mnoga tehnološka unapređenja ugrađena u brodove, koji danas predstavljaju prave moderne dragulje sa trupom napravljenim od fiberglasa.
Posljednji drveni brod izrađen je 1996. godine.
Nakon kupovine kompanija "Fereti" je proširila lepezu proizvoda tako da se danas grade brodovi dugački od 10 do 35 metara, čija se cijena kreće između 500.000 i 12 miliona evra. U duhu tradicije, mala riva akvariva, nasljednik mitske akvarame, i 69 metara dugačka rivarama još imaju finiš od 20 slojeva laka, nanesenih ručno na mahagonij.
Fabricio Sonzonji, bivši restaurator religioznog namještaja, prilično je ponosan na svoj rad.
"Oduvijek sam volio raditi sa drvetom i bio fasciniran 'Rivom'. To je rad koji me ispunjava emocijama", kaže on.
Riva se i dalje proizvodi u malim serijama od 60 do 80 brodova godišnje. Za najmanji brod je potrebno 1.000 sati rada, a kupci mogu tražiti da im se dodaju detalji koji će zadovoljiti njihove želje. Jedan klijent iz Skandinavije je želio da njegova riva bude obojena potpuno identičnom metalikplavom bojom kao njegov bentli.
Najviše kupaca dolazi iz Italije, Francuske i Monaka, ali se kompanija u zadnje vrijeme počela širiti na tržište Bliskog istoka i Latinske Amerike.
Ipak, kao i svaka kompanija koja proizvodi luksuznu robu, tako i "Riva" nije ostala imuna na ekonomsku recesiju koja u zadnje dvije godine pogađa svijet. Zarada im je značajno opala.
"Ipak, činjenica da 'Riva' predstavlja svojevrsnu ikonu ima određenih prednosti u našem biznisu. Kada ljudi žele 'Rivu' oni tačno znaju šta žele i znaju gdje to mogu nabaviti", zaključila je Paola Prokopio.