TEL AVIV - Izraelska vlada imala bi značajnu podršku kod kuće za izraelski vojni udar na iranska nuklearna postrojenja, sudeći po anketama.
Rezultati ispitivanja javnog mnjenja objavljeni su poslije izvještaja da izraelski premijer Benjamin Netanijahu pokušava da ubjedi ministre u svojoj vladi da odobre takav napad i nakon što je Izrael uspješno lansirao raketu za koju se misli da je sposobna da nosi nuklearnu bojevu glavu do Irana.
U međuvremenu se u centralnom dijelu zemlje danas održava vojna vezba simulacije raketnog napada na civilnu infrastrukturu. U sklopu vježbe začule su se sirene u 10 sati i pet minuta, po loklanom vremenu, u trajanju od 90 sekundi i otvoreni su centri za evakuaciju i prijem građana u gradu Holonu, kao i centri za dijljenje gas maski.
Izraelska civilna odbrana tvrdila je, međutim, da se radi o godišnjoj vježbi koja je odavno planirana.
Da bi podržao izraelski napad na Iran, zemlju za koju Izraelci vjeruju da pravi atomsku bombu, odgovorio je 41 procenat anketiranih. Sličan broj, 39 odsto, protivi se takvom napadu koji bi mogao da izazove smrotonosne iranske protivudare i haos u regionu. Dok 20 procenata ispitanika nije moglo da se odluči ni za jednu opciju.
Anketom je obuhvaćeno 495 ljudi, i Jevreja i Arapa. Izraelski list, Harec koji je objavio rezultate, konstatovao je da su Izraelci podjeljeni u odnosu na to pitanje, međutim agencije prenose da činjenica da četiri od 10 Izraelaca podržava takav napad jeste iznenajuća, imajući u vidu posljedice napada na žitelje Izraela.
Šef iranske vojske zapretio je juče oštrom odmazdom u slučaju izraelskog napada, podseća AP.
Za sada je nejasno da li bi Netanijahu stvarno napao Iran ili želi da prisili međunarodnu zajednicu da prema toj zemlji zauzme oštriji stav, komentariše Rojters.
Izrael smatra Islamsku Republiku Iran najvećom pretnjom po svoju egzistenciju jer je iranski predsjednik Mahmud Ahmedinežad pozvao na uništenje jevrejske države. Osim toga Iran podržava palestinske i libanske ekstremističke organizacije i godinama je Izrael apelovao na svijet da se uvedu ekonomske sanckije kako bi se izvršio pritisak na Teheran da odmah odustane od razvoja nuklearnog programa.
Izraelski lideri su takođe govorili da Izrael ne može da toleriše Iran naoružan nuklearnim oružjem i nisu isključivali mogućnost vojne akcije.
Presedan za takav udar postoji jer su 1981. godine izraelski borbeni avioni bombardovali irački nuklearni reaktor Osirak u izgradnji kraj Bagdada i tako sprečili ambicije tadašnjeg iračkog lidera Sadama Huseina da se naouružaa atomskom bombom.
Godine 2007. uništeno je mjesto u Siriji na kome se tajno gradio nuklearni reaktor, kako se veruje.
Međutim, poznavaoci prilika su uvijek upozoravali da bi napad na Iran bio prevelik zalogaj za Izrael zbog udaljenosti te zemlje i činjenice da su iranska nuklearna postrojenja razbacana, mobilna i izgrađena ispod površine tla.
Svjetske sile sumnjaju u tvrdnje Irana da će razvoj nuklearnog programa služiti u mirnodopske svrhe za proizvodnju energije, ali dosadnšje sankcije nisu ubjedile Teheran da pristane na međunarodnu inspekciju.