BAKU - Rano ujutro 19. septwmbra, azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev pokrenuo je munjevitu vojnu akciju koja je planirana mjesecima kako bi ponovno iscrtao geopolitičku kartu i osvetio se za sramotan poraz koji je pretrpio njegov otac prije 30 godina.
Na vlasti dvije decenije i s jednim uspješnim ratom već iza sebe, predsjednik Alijev često je govorio o vraćanju planinske enklave Nagorno Karabaha pod potpunu kontrolu Azerbejdžana nakon što su se njeni etnički armenski stanovnici ranih 1990-ih odvojili od vlasti Bakua.
Sada ga je splet faktora uvjerio da je nastupio pravi trenutak, rekao je Elin Sulejmanov, ambasador Azerbejdžana u Velikoj Britaniji.
“Istorija se neprestano okreće”, rekao je Sulejmanov. "Nismo to mogli učiniti ranije i vjerovatno ne bi bila dobra ideja da to učinimo kasnije."
"Zvijezde su se poravnale iz određenih razloga i predsjednik Alijev je vidio to poravnanje", rekao je Sulejmanov, koji je prethodno radio u uredu predsjednika Alijeva.
Istakta među tim "zvijezdama" bila je nova nesposobnost ili nespremnost Rusije, Zapada ili Jermenije da interveniraju kako bi zaštitili Nagorno Karabah, teritoriju koja je čitavo vrijeme formalno bila dio Azerbajdžana.
Samoupravna enklava imala je na raspolaganju 10.000 boraca, dok vojska Azerbejdžana, prema procjenama zapadnih stručnjaka, broji više od 120.000 vojnika.
U razgovoru za Reuters, dva visoka funkcionera i izvor koji je radio s Alijevim naglasili su da se odluka o povratku odcijepljene regije oblikovala mjesecima, kako se mijenjala diplomatska stvarnost.
Bila je to i duboko lična stvar za predsjednika, rekli su. Obraćajući se narodu Azerbejdžana dan nakon što su njegove trupe ušle u Nagorno Karabah, Alijev je rekao da je naredio svojim vojnicima da zaštite civile. Baku je kasnije objavio da su 192 njegova vojnika ubijena u operaciji, dok su karabaški Jermenci izgubili preko 200 ljudi.
"Predsjednik Alijev dovršava nešto što njegov otac nije mogao jer mu je ponestalo vremena", rekao je jedan od izvora koji je želio ostati anoniman.
Akcije Alijeva olabavile su decenijama dug ruski stisak nad strateški važnom regijom Južnog Kavkaza koja je ispresijecana naftovodima i gasovodima, a leži između Crnog i Kaspijskog mora i graniči s Iranom, Turskom i Rusijom.
U tri intervjua, jednom prije i dva nakon vojne operacije, predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Hikmet Hadžijev rekao je da je Baku izgubio strpljenje sa statusom quo. Manje od dva tjedna prije nego što su azerbajdžanske snage ušle u Karabah, Hadžijev je rekao Reutersu da Baku nema nikakve vojne ciljeve "u ovoj fazi". Dodao je da ne može prihvatiti ono što je nazvao "sivom zonom" s vlastitim oružanim snagama Gorskog Karabaha, koje je usporedio s mafijom, na teritoriju Azerbajdžana.
Odbrambene snage Karabaha u međuvremenu su se raspustile prema uslovima novog sporazuma o prekidu vatre, ali su odbacile azerbejdžanske kritike u prošlosti, nazivajući se legitimnom borbenom snagom.
Na dan vojne operacije, nakon što su borbe prestale, Hadžijev je naveo ono što je nazvao "pokretačkim elementima" koji su potaknuli Baku da pribjegne vojnoj akciji, spominjući eksploziju nagazne mine koja je ranije tog dana ubila dva azerbejdžanska civila u dijelu Karabaha koji je ponovno zauzet u ratu 2020.
"Dosta je", rekao je Hadžijev.
Predsjednik Alijev takođe se osvrnuo na taj napad, te sličan incident u kojem su poginule još četiri osobe. Karabaški Jermenci nazvali su te tvrdnje "apsolutnom laži". Reuters nije mogao nezavisno provjeriti što se dogodilo.
Rusija, koja ima mirovne snage na terenu ali je zauzeta vlastitim ratom u Ukrajini, stajala je po strani. Hadžijev je rekao da je Azerbajdžan dao Rusima "obavijest nekoliko minuta" prije početka operacije, prenosi Jutarnji.hr.