Dok pobunjenici nastavljaju da se bore sa vladinim snagama u Siriji, ključne sile pažljivo posmatraju konflikt, pripremajući se za potencijalne efekte kolapsa režima Bašara al Asada.
Sirijski pobunjenici, predvođeni grupom Tahrir al-Šam, krenuli su na jug auto-putem M5. Mogli bi da stignu do provincije Homs prije nego što potencijalno naprave proboj do sjeverne granice s Libanom.
To bi bilo važno vojno dostignuće zato što bi odsjeklo Damask od velikog dijela zemlje koju kontroliše Bašar el Asad, ali i od velikog dijela obale Sredozemnog mora, odnosno od ruskih baza Tartus i od vojnog aerodroma Hmejmim, piše Euronews. Na tom mjestu je Moskva izgradila infrastrukturu 2015. godine tokom rata sa frakcijama koje se protive Asadu.
Proboj bi takođe bio i "politički šamar" za Rusiju koja čvrsto podržava dinastiju Asad još od pada Sovjetskog Saveza.
Turska se distancirala od ofanzive pobunjenika koju tretira kao autonomnu vojnu inicijativu pobunjeničkih grupa.
"Bilo bi pogrešno posmatrati događaje u Siriji kao bilo kakvu stranu intervenciju", rekao je u ponedjeljak ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan poslije posjete Ankari njegovog iranskog kolege Abasa Arakčija.
Ta poruka je adresirana direktno na Teheran, a indirektno na Kremlj, koji je partner Irana u Siriji.
Događaji u Siriji će neminovno uticati na Liban, gdje primirje između Izraela i Hezbolaha visi o koncu. Hezbolah, sa sjedištem u Libanu, ima čvrste veze sa Iranom i ključni je dio Asadovog odbrambenog sistema, ali je oslabljen ratom sa Izraelom.
Ukoliko sirijski pobunjenici stignu do Homsa i libanske granice, Hezbolah će biti satjeran u ćošak i odsječen od linije ključnog logističkog snabdjevanja iz Irana, koja prolazi kroz Irak i Siriju.
"Jedan od uzroka onoga što se danas dešava u Siriji jeste borba za kontrolu sirijsko-libanske granice, da bi se spriječio prolaz strateškog oružja ka Libanu", rekao je za Euronews Antoan Habči, poslanik u libanskom parlamentu iz doline Beka.
Dodao je da je Turska pokušala da obezbijedi da se preko libanske granice ne prenosi strateško naoružanje kroz Siriju.
"Čak ni Asad ovde ne kontroliše prolaz kroz sopstvenu teritoriju koju kontrolišu druge frakcije i međunarodne snage, a posebno Iran", naveo je Habči.
Turski ministar Fidan je u ponedjeljak izjavio da posljednji događaji još jednom pokazuju da režim u Damasku treba da se pomiri sa svojim narodom i da legitimnom opozicijom.
Sve ovo će primorati Iran da dio svojih interesa u Siriji ustupi Turskoj i zalivskim monarhijama tako što će širiti unutrašnju političku platformu režima u Damasku na druge političke aktere bliske Turskoj i Kataru.
Turska je stalno nastojala da poveća svoj uticaj na Asada da bi ojačala položaj u regionu i da bi održala kontrolu nad kurdskim separatistima, ali i nad autonomnim dijelovima na sjeveru zemlje koji su bogati naftom.
Da li će biti nove migrantske krize?
Od kako se obnovio konflikt u Siriji, hiljade izbjeglica (UN procjenjuje da je riječ o 120.000), pobjeglo je iz zone sukoba tražeći utočišta na sjeveru.
Kao i što je to bilo tokom ranijeg rata u Siriji, Liban očekuje novi priliv ljudi. Masovna migracija bi mogla još više da destabilizuje tu malu bliskoistočnu državu, a migranti bi potom mogli da stignu do Evrope, kao i prije deset godina.
To je jedan od razloga zbog čega su SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka izdali zajedničku izjavu u kojoj sve strane pozivaju na hitnu deeskalaciju.
Habči je predložio da Evropska unija stvori lokalna zaštićena područja.
"Region Alepa i pogranični region sa Turskom postaće bezbjedni i oslobođeni kontrole režima. Zato ne moramo da čekamo da se riješi cio sirijski problem prije nego što se izbjeglice vrate na sirijsku teritoriju", naveo je.
Dodao je da bi ista humanitarna pomoć koju pružaju EU i međunarodna zajednica sirijskim izbjeglicama u Libanu, mogla da bude omogućena i izbjeglicama u dobro obezbijeđenim zonama u Siriji.
Turska, Iran, Rusija i SAD
Sirijska kriza ne znači samo podizanje uloga za Tursku u regionu. Diplomatski izvori procjenjuju da bi Ankara takođe mogla da dobije vjetar u leđa u svim potencijalnim pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
Zbog pada Alepa, Kremlj je izložen rizicima od vojnog preopterećenja i ugrožavanja njegove osovine sa Teheranom iz razloga suprotstavljenih vojnih ciljeva. Rusija želi da smiri situaciju između Ankare i Damaska i preduzela je diplomatske napore da otpočnu trilateralni pregovori.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je u utorak pozvao ruskog kolegu Vladimira Putina i izrazio je punu podršku teritorijalnom integritetu Sirije.
U posljednje dvije godine Rusija je prerasporedila oružje, uključujući i raketne sisteme Pancir, iz Sirije u Ukrajinu. Razotkrivanje njene vojne i političke Ahilove pete u Siriji moglo bi da smanji uticaj Moskve u svim potencijalnim pregovorima oko Ukrajine sa SAD i EU, prenosi Euronews.rs.
S druge strane, borbeni avioni američke vojske A-10 (iz američke baze Al Tanf u Siriji) podržavali su napade kurdskih separatističkih snaga YPG na izolovane jedinice Asadove vojske.
U međuvremenu su se ruski i američki zvaničnici u utorak uveče "sukobili" na sjednici SB UN optužujući jedni druge da podržavaju teroriste. Zamjenik američkog ambasadora u UN Robert Vud je rekao da Rusija podržava režime koji sponzorišu terorizam širom svijeta.
Nedavno oživljeni sukob u Siriji takođe pružia Izraelu priliku da pokuša da napadne ciljeve u Siriji. Izraelska vojska je u utorak saopštila da je visoki zvaničnik Hezbolaha Salman Džuma ubijen u izraelskom napadu u blizini Damaska.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.