VAŠINGTON - Čak 47 odsto Amerikanaca spremno je na izborima 2024. razmotriti kandidata "treće opcije" u slučaju hipotetičkog revanša Džoa Bajdena i Donalda Trampa.
Tako barem tvrdi anketa Univerziteta Quinnipiac, sjajno pritom ocrtavši oduševljenje, tj. pomanjkanje oduševljenja koje prati ovaj izborni ciklus u SAD-u.
Ako gotovo polovina Amerikanaca ne želi podržati niti jednog od dva najizglednija predsjedničkih kandidata vodećih stranaka, vrijedi proanalizirati koje su im, zapravo, alternative.
U utrci se trenutačno - službeno - nalazi samo jedan treći kandidat: profesor filozofije i društveni aktivist Kornel Vest koji je kampanju počeo kao kandidat Narodne stranke, ali je nakon nekoliko mjeseci promijenio ploču i pridružio se američkim Zelenima. Riječ je o ekscentričnom vremešnom akademiku koji je predavao na nekoliko prestižnih Ivy League univerziteta, a kampanju mu vodi bivši suradnik Bernija Sandersa.
Međutim, novoformirana politička platforma No Labels (eng. Bez etiketa) ovoga je juls dala naslutiti da razmatra opciju pridruživanja izbornoj utrci 2024., a otad su uspješno ostvarili kriterije nužne za učestvovanja na predsjedničkim izborima u čak deset saveznih država, među kojima su i one "swing", poput Arizone i Floride.
Među sve brojnijim simpatizerima i članovima nalaze se i demokrati, republikanci te brojni nezavisni birači. Zajednički im je nazivnik želja za korjenitim promjenama, a da interes za njihovim programom postoji, potvrđuje i činjenica da dobivaju sve veći broj velikodušnih donacija, i to iz ključnih saveznih država.
Za razliku od Vesta, koji je politički aktivista, ali mu nedostaje državničkog iskustva, među kandidatima i simpatizerima platforme No Labels našli su se brojni prominentni američki političari. Osim Džoa Libermana, penzionisanog demokrate starog kova, platformi su se pridružili i demokratski senator Džo Menšin te bivši republikanski guverner Džon Hantsmen za koje The Guardian piše da bi mogli biti izborni tandem te političke opcije.
No, treba razjasniti da treće opcije u SAD-u nemaju baš nikakvu šansu polučiti stvarni politički uspjeh na izborima. Razlog je jednostavan: pobjednik je onaj kandidat koji uspije osvojiti 270 elektorskih glasova. Zbog političke infrastrukture SAD-a do elektorskih glasova saveznih država mogu doći samo oni kandidati kojima u tome pomognu dominantne stranke sa svojim uhodanim stranačkim mašinerijama, logističkom podrškom, odanim biračkim tijelom i još odanijim donatorima.
No, tokom istorije SAD-a znalo se dogoditi da se na glasačkom listiću pojavi kandidat koji je dovoljno harizmatičan da jednom od dva dominantna kandidata oduzme značajan dio biračkog tijela. Upravo to se, naime, dogodilo i 1992. kada je teksaški industrijalac Ros Pero, osvojio nešto manje od 19 odsto glasova. Ne osvojivši niti jedan elektorski glas, Pero je u velikoj mjeri doprinio pobjedi Bila Klintona, jer je svojim ekonomskim programom oteo značajno biračko tijelo starijeg Džordža Buša.
Upravo to je, naime, uloga američkih "trećih opcija" na predsjedničkim izborima. Demokratski stratezi ovaj su put još zabrinutiji jer im prijeti "grickanje" biračkog tijela slijeva (West), ali i iz centra (No Labels), i to u periodu kad je Bajdenov rejting u slobodnom padu i kada više od 70 odsto Amerikanaca ne bi htjelo vidjeti njegovo ime na glasačkom listiću u novembru 2024. godine.
Prema anketi iz avgusta 2023., West može računati na nešto manje od pet odsto. Platforma No Labels još nije službeno objavila kandidaturu pa nema podataka o tome kako kotiraju, prenosi Jutarnji.hr.