HAVANA - Kubanski lider Fidel Kastro (82) podnio je juče ostavku na mjesto predsjednika poslije 49 godina vladavine i rekao da ide u penziju.
"Mojim dragim sunarodnicima poručujem da nemam težnji i da neću prihvatiti funkciju predsjednika Državnog savjeta i komandanta vojske", navodi se u Kastrovom saopštenju, prenio je kubanski list "Grenma".
Fidel Kastro, koji je na čelu Kube došao revolucijom 1959. godine, povukao se iz javnosti pošto je 31. jula 2006. godine saopštio da ima zdravstvenih problema i da vlast privremeno prenosi na mlađeg brata Raula Kastra (77), dugogodišnjeg ministra odbrane.
Fidel Kastro tada je podvrgnut operaciji želuca zbog unutrašnjeg krvarenja.
On je nedavno izjavio da nije dovoljno zdrav i da je vrijeme da se povuče.
Očekuje se da Narodna skupština imenuje njegovog brata i izabranog nasljednika Raula Kastra za predsjednika Kube.
Nedodirljivi vladar Kube Fidel Kastro rođen je 69. avgusta 1926. godine u mjestu Majari na porodičnoj plantaži šećerne trske u provinciji Orijente.
Završivši srednju školu u rigoroznom isusovačkom internatu, upisao je Pravni fakultet kojeg je završio 1950. godine.
Već za studentskih dana, usprotivio se diktaturi Fulgencia, a proslavio se neuspjelim napadom na kasarnu 26. jula 1953. godine. Uhvaćen je i osuđen na 15 godina zatvora, ali je pušten na slobodu opštom amnestijom dvije godine kasnije.
Sa bratom Raulom emigrira u Meksiko, gdje se povezuje s poznatim revolucionarom Ernestom Če Gevarom. Osnovavši pokret "26. jula" vraća se u domovinu sa svega osam pristalica i započinje borbu protiv režima pod patronatom SAD, kojima je Kuba služila kao ljetovalište i kockarnica.
Podrška siromašnih Kubanaca koji su živjeli od šećerne trske brzo je rasla.
Na Staru godinu 1959. godine Kastro preuzima vlast, a Batista i neposredni saradnici bježe u SAD.
Ubrzo nakon dolaska na vlast, Kastro je počeo s nacionalizacijom zemljišta i koketiranjem s komunizmom što mu je donijelo i neprijateljstvo SAD.
Ekonomska blokada koja je uslijedila usmjerila ga je još čvršće prema tadašnjem SSSR kao savezniku, a svojom vojskom naoružanom ruskim kalašnjikovima počeo je i "izvoziti revoluciju".
Amerikanci su ga 1961. godine pokušali zbaciti pučem poslavši naoružanu i uvježbanu kubansku emigraciju u Zaliv svinja. Neslavan pokušaj u kojem je učestvovala i CIA brzo je propao. Nakon Kubanske krize te smrti Če Gevare u Boliviji 1967. godine, Kastro se okreće pokretu nesvrstanih.
Iako je ograničio političke i građanske slobode, kao i privatno vlasništvo, Kubanci svog El Comandanta uglavnom obožavaju, jer im je omogućio besplatno obrazovanje i zdravstvo koje prednjači i pred mnogo razvijenijim državama, a protivnici ga smatraju tiraninom koji guši slobode.
Ni dugi govori, po kojima je poznat, ni siromaštvo ne smanjuju popularnost vođi kome i protivnici moraju priznati harizmu.
Očekuju se promjene na Kubi
SAD su juče izrazile nadu da će povlačenje dugogodišnjeg kubanskog lidera Fidela Kastra sa vlasti označiti početak demokratske tranzicije na Kubi.
Evropska unija (EU) je saopštila da je spremna da obnovi odnose sa zemljom koji su djelimično zamrznuti tokom Kastrove vladavine.
Povodom Kastrovog odlaska sa državnih funkcija, Peking je pozdravio Kastra kao "revolucionarnog vođu" i "starog prijatelja Kine".
Američki predsjednik Džordž Buš rekao je da će Kastrov odlazak označiti početak "demokratske tranzicije" na Kubi koja će na kraju voditi slobodnim i fer izborima i da su SAD spremne da pomognu Kubi u tim promjenama.
Lider ruske Komunističke partije Genadij Zjuganov je pozdravio "hrabru odluku" kubanskog lidera koju je, kako je ocijenio, donio "u interesu svoje zemlje i svog naroda".