DONJECK - I dok u Ukrajini i na Zapadu zvoni novi alarm zbog gomilanja ruskih snaga na ukrajinskoj granici, Rusija je možda propustila priliku da iskoristi nemire na rusofonom istoku Ukrajine i zauzme to industrijsko središte zemlje, kao što je zauzela i Krim, piše Reuters.
Sedmicu dana nakon što je u nasilju u pograničnim gradovima u kojem su sudjelovali proruski separatisti poginulo troje ljudi, naziru se obrisi konsenzusa između novih vlasti u Kijevu i oligarha s istoka zemlje privrženih svrgnutom predsjedniku Viktoru Janukoviču.
Saradnja između Kijeva i magnata u Janukovičevu rodnom Donjecku i širem Donjeckom bazenu bogatom ugljenom otežala bi Moskvi da moguću vojnu intervenciju prikaže kao humanitarnu pomoć i smanjila joj podršku.
Novi ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk obećao je, naime, prošli utorak ukrajinskim regijama decentralizaciju vlasti, pravo na korištenje ruskog jezika i zaštitu industrije, kompromis koji traži Zapad kako se Ukrajina ne bi raspala i kako njezine najvažnije industrije ne bi pale u ruke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Ubrzo nakon što je svrgnuo Janukoviča, ukrajinski je parlament pokušao proglasiti ukrajinski jedinim službenim jezikom u zemlji. To je, zajedno s ulaskom nacionalista u novu vladu, prestrašilo rusofono stanovništvo i dovelo do odcjepljenja većinski ruskog Krima.
Nakon velikog međunarodnog i unutarašnjeg pritiska, privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov stavio je 28. februara veto na opoziv zakona o regionalnim jezicima, i naložio parlamentu da hitno pripremi novi prijedlog zakona. Zakon će biti "posve uravnotežen" i "uzimati u obzir interese istoka i zapada Ukrajine, svih etničkih skupina i nacionalnih manjina", saopštila je tada premijerova stranka Domovina. Ruski je drugi službeni jezik u 13 od 27 ukrajinskih regija, u kojima Rusi čine 10 ili više posto stanovnika.
Ističući "razumijevanje između elita i regionalnih vlasti na istoku i središnje vlade", politički izvor iz Donbasa rekao je da kompromis uključuje promjene ustava kako bi se garantovalo pravo na korištenje ruskog jezika i decentralizaciju. "To će pridonijeti jedinstvu zemlje", rekao je izvor.
Volodimir Kipen, politički analitičar iz Donjecka, smatra da bi Moskva, iako to negira, ipak mogla izvršiti invaziju ili poticati nerede, što je vjerojatnije. No isto tako kaže da se oligarsi svrstavaju uz Janukovičeve nasljednike jer im za uspješno poslovanje treba stabilnost.
Podsjećajući na neuspjeli pokušaj otpora prokremaljskih aktivista, koji su početkom mjeseca zauzeli regionalnu skupštinu na kojoj se gotovo sedmicu dana vijorila ruska zastava, zaključio je: "Krimski model u Donbasu je propao."
Protestni skupovi tokom vikenda na kojima se tražilo pripojenje Rusiji privukli su tek nekoliko hiljada ljudi i prošli bez incidenata, uprkos ruskim zastavama i bučnim uzvicima "Krim-Donbas-Rusija" tokom sukoba s interventnom policijom.
Taj protest nije uspio poremetiti posjetu njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Valtera Štajnmajera koji je nakon sastanka s najbogatijim Ukrajincem Rinatom Ahmetovom pohvalio njegova obećanja da će spriječiti raspad zemlje i sarađivati u liberalnim reformama korumpirane ukrajinske ekonomije na rubu stečaja.
-Danas smo čuli žarku želju da bi nova Ukrajina trebala biti cjelovita i da ne bi smjelo doći do njezina raspada - rekao je Štajnmajer nakon sastanka s Ahmetovom i čeličnim magnatom Serhijem Tarutom, novim guvernerom Donjecka. Sastao se i s ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom i pohvalio "signal" koji je on uputio istočnim Ukrajincima u govoru održanom simbolički na ruskom.
Taruta, koji kritizira pogrešne procjene Kijeva koje su pridonijele gubitku Krima, rekao je kako očekuje teške pregovore o podjeli vlasti, ali vjeruje da se vlada koja ga je imenovala kreće u pravom smjeru.
Smatra da njegova nastojanja da osigura lojalnost policije i zaustavi ruske "provokatore" koji dolaze preko granice smiruju nemire.
Rusofono stanovništvo na istoku Ukrajine boji se radikalnih ukrajinskih nacionalista u novoj vladi i smatra da je u Kijevu izveden "fašistički državni udar", kako tumače mediji koje kontroliše Kremlj.
Stanovnici Donjeckog bazena, u kojem živi 10 posto od 46 miliona stanovnika Ukrajine i koji ostvaruje 20 posto industrijske proizvodnje, ogorčeni su zbog toga što su nakon 23 godine postsovjetske nezavisnosti i dalje siromašni i što ih izrabljuje bogata elita koju mnogi ne smatraju mnogo boljom od mafije.
No uprkos tom dubokom nezadovoljstvu, čini se da ih je tek manji dio spreman aktivno tražiti pripojenje Rusiji.
Ukrajinska kriza izbila je kada je Janukovič u novembru prošle godine odbio potpisati sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini s EU-om, priklonivši se umjesto toga Rusiji koja mu je poslije obećala 15 milijardi dolara pomoći i nižu cijenu gasa. To je izazvalo nasilne proteste na središnjem kijevskom Trgu nezavisnosti, Majdanu, koji su prije mjesec dana završili krvavim obračunom zbog kojeg je Janukovič pobjegao u Rusiju.
Nova ukrajinska vlada potpisala je 21. marta s EU-om politički dio tog sporazuma.
I dok su ruske prijetnje trgovinskim ratom sigurno imale ulogu u Janukovičevoj odluci da odbaci sporazum s EU-om, analitičari su kao jedan od faktora navodili i zabrinutost istočnih oligarha zbog moguće štete koju bi njihovim firmama moglo uzrokovati ukidanje uvoznih carina.
Jacenjuk je u govoru u utorak rekao da za sada neće potpisati sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om kako bi zaštitio industriju na istoku zemlje.
Premijer, saveznik dugogodišnje Janukovičeve suparnice Julije Timošenko, koja se na istoku generalno ne voli, naveo je čitav niz politika kojima želi umiriti rusofono stanovništvo, od protivljenja članstvu u NATO-u do garancije da će smjeti i dalje govoriti ruski i obećanja da će razoružati krajnje desničare i druge militante.
Najvažnije za istočnu elitu bilo je ipak obećanje o promjeni ustava i "decentralizaciji" umjesto "federacije" za koju se zauzima Rusija, a što bi otvorilo put za odcjepljenje regija.
To je pozdravio gradonačelnik Donjecka Oleksandr Lukiančenko obraćajući se u petak regionalnom kongresu Janukovičeve Stranke regija. Stranka, nekadašnji instrument za nametanje predsjedničkog autoriteta cijeloj zemlji, raspravljala je o svojoj ulozi nakon što je ostala bez svog vođe i izgubila status vladajuće stranke.
Distancirajući stranku od poziva nekih članova da se, po uzoru na Krim, organizuje lokalni referendum o federalnoj autonomiji ili čak secesiji, Lukiančenko je rekao da stranka, koja se protivila federalizmu dok je bila na vlasti, podržava prijedlog o "decentralizaciji".
Za Reuters je kazao da stranka želi da regije imaju veća ovlaštenja nad budžetima, budući da već prikupljaju značajne porezne prihode, te da upravljaju javnim službama kao što su "policija, sudovi i tužilaštva."
Pravi pregovori o ustavnim promjenama tek se očekuju. Ukrajinci će prvo 25. maja izabrati novog predsjednika. Zamisao o prenošenju nadzora nad pravosuđem na regije mogla bi biti ključni kamen spoticanja u pregovorima.
Janukovič je smjestio Timošenko u zatvor zbog korupcije. Sada je sam bjegunac pred pravdom, optužen za "masovna ubistva" demonstranata na Majdanu. Istočni oligarsi imaju razloga strahovati za svoju imovinu i slobodu ako dođe do odmazde protiv stare garde.
Zadržavanje uticaja nad policijom i sudovima, koji kako tvrde civilni aktivisti već imaju, mogla bi biti nagrada koju žele u pregovorima o decentralizaciji.
I dok su neki poslovni ljudi na istoku Ukrajine oprezni u kritikama Rusije, možda zato što su zabrinuti za svoje poslovne veze ili se boje da bi ruski tenkovi ipak mogli stići u Donjeck, mnogi su ustali protiv Moskve. Ukrajinska cjelovitost dobra je za poslovanje, no možda je važnije to što se boje ograničenja koja Putin nameće ruskim oligarsima.
Unatoč tome, ističe analitičar Kipen, čini se da su neki u poslovnoj eliti spremni podržati zamisao da bi se istočnu Ukrajinu moglo nagovoriti da se pokuša odcijepiti. "Žele igrati na kartu separatizma radi svoje vlastite sigurnosti i vlastitih interesa."
Osim kalkulisanja oligarha, koji uspijevaju dominirati ukrajinskom izbornom politikom, posebno na istoku zemlje, javno mnijenje u Donjecku jako je podijeljeno.
Mnogi koji su učestvovali u proruskim protestima navode snažniju rusku ekonomiju kao razlog zašto žele ići putem Krima. "Želimo referendum o pripojenju Rusiji", rekao je Anton Sedih (27), jedan od 3.000 protestnika koji su se okupili kod Lenjinova kipa na Lenjinovu trgu u Donjecku, preko puta staklenog nebodera u kojem su se u subotu sastali Ahmetov i Štajnmajer.
Firma za proizvodnju prozora u kojoj radi nije mu isplatila platu dva mjeseca, a on priželjkuje više plate kakve imaju u Rusiji. Nakon
23 godine nezavisnosti, ne vjeruje u ukrajinsku ekonomiju. Ni "decentralizacija" nije odgovor, smatra. "To je samo kupovanje vremena", rekao je. "Oligarsi se brinu za sebe."
Drugi na tom skupu navodili su kulturne ili porodične veze s Rusijom, nostalgiju za sovjetskom sigurnošću, divljenje prema Putinovoj čvrstoj ruci ili prezir prema Ukrajincima na zapadu zemlje.
Postoje i bojazni od evropske ideologije slobodnog tržišta i politike štednje. Jedan transparent prikazivao je njemačku kancelarku Angelu Merkel s Hitlerovim brkovima.
Denis (35), kompozitor koji je protest posmatrao s druge strane trga, smatra da demonstranti griješe jer zaboravljaju negativne strane Rusije. "Nije riječ o ekonomiji", rekao je. "Ovo je u biti pitanje slobode. Rusija je jako autoritarna država."
-Imam rusko ime. Govorimo ruski i ukrajinski. Ali ja sam ukrajinska državljanka - kazala je njegova supruga Svitlana (29).
Slično razmišljaju mnogi drugi stanovnici Donjecka. Fabrički radnici boje se rata s Rusijom i štete koju bi pretrpio izvoz, koji velikim dijelom odlazi u Rusiju. "Možda bi bilo bolje da smo s Rusijom", rekao je radnik u čeličani Ivan (36). "Ne možemo konkurisati ako otvore trgovinu s Evropom."
Rijetkima je međutim pripojenje Rusiji prioritet.
Ispitivanja javnog mnijenja, provedena prije vrhunca krize prije mjesec dana, sugerišu da bi se podrška ruskoj vladavini tim područjem mogla kretati u jednocifrenim brojkama, premda je čak trećina ispitanika kazala da bi možda radije živjeli kao Rusi.
Aleksandar Bukalov, iz moskovske mreže za ljudska prava Memorijal, rekao je da je u svojem radu u Donjecku naišao na malo dokaza o diskriminaciji rusofonog stanovništva. Izbijanje protesta nakon Janukovičeva pada tumači kao "psihološki ispad" onih koji se još nisu pomirili s padom komunizma, ogorčenih na oligarhe i zabrinutih zbog izvještaja ruskih medija.
Gomilanje ruskih snaga na granici zabrinjava mnoge, a nema baš naznaka da ukrajinska vojska misli poslati veći broj vojnika na granicu.
I dok neki u Donbasu tvrde da su spremni slijediti krimske milicije i pomoći ruskim snagama da zauzmu regiju, drugi ističu da su spremni boriti se protiv Rusa.
Mnogi analitičari sumnjaju da će Rusija zaista napasti istočnu Ukrajinu, ali isto tako mnogi vjeruju da Moskva podržava i da će nastaviti podržavati tamošnje militante, nastojeći osigurati uticaj ili čekajući pravi trenutak da se umiješa.
Naznake da se oligarsi iz Donbasa svrstavaju uz novo vodstvo u Kijevu, brinući se da policija suzbija proteste, to bi mogle zakomplikovati.
-Najgore je prošlo - rekao je aktivist za građanska prava Bukalov, koji smatra da je Rusija propustila priliku. "Trebali su biti brži.
Izgubili su vrijeme i ljudi su imali vremena da razmisle".
Oleksij Garan, politolog iz Kijeva, smatra, međutim, da Putin vjerovatno neće pustiti Ukrajinu na miru, tvrdeći da ne želi uspješan prevrat na svojem pragu.
-Ako im plan podijele Ukrajinu ne uspije, a čini se da nije, pokušat će otežati život središnjoj vlasti i tražiti federaciju - rekao je. "Važno im je da Ukrajina ne provede uspješnu transformaciju na njihovoj granici. Toga se boje", prenosi Hina.