NIKOZIJA - Kiparski Grci spremni su da nastave pregovore za rješenje kiparskog problema, izjavio je predsjednik Demetris Hristofijas, ističući da je danas više nego ikad potrebno pravedno, održivo i funkcionalno rješenje.
U poruci povodom Vasrksa Hristofijas je rekao da dilema danas nije između željenog rješenja zasnovanog na dvije zone, federaciji od dvije zajednice i nekom apstraktnom sporazumu, već između rješenja i podjele.
"Istinska dilema je između bizonalne, bikomunalne federacije uz političku jednakost kako to definišu rezolucije Savjeta bezbjednosti za jednu državu, sa jednim suverenitetom i državljanstvom sa jedne strane i podjele ostrva sa druge, koje bi bilo pogubno za naš narod", rekao je on.
On je dodao da kiparski Grci neće prihvatiti neprihvatljive sporazume i da nema kompromisa sa samom podjelom.
Hristofijas se osvrnuo i na finansijsku krizu koja stvara mnoge ozbiljne probleme i za društvo i državu, ali je istakao da će vlada rješavati ekonomsku krizu na način da to ne osjeti prosječan građanin.
"Ove godine Vasrks dočekujemo pod okupacijom pola naše teritorije već 37. godinu, na podijeljenom ostrvu dok Turska, okupatorska sila, i dalje krši ljudska prava i osnovne slobode kiparskog naroda", rekao je Hristofijas, a prenosi list "Famagusta gazeta".
Ističući trenutnu neprihvatljivu situaciju, koja stvara veliku opasnost za budućnost, Hristofijas je upozorio da "svaki dan, koji prođe, učvršćuje namjere apsolutne turkizacije okupirane teritorije".
"Vrijeme radi protiv nas. Stalan priliv naseljenika, osim činjenice da mijenja demografsku strukturu ostrva, nosi u sebi opasne mogućnosti novih turskih avanturističkih akcija. Prema tome, postizanje koliko je to moguće u sadašnjim okolnostima, pravednog, održivog i funkcionalnog rješenja danas je neophodnije više nego ikad", kaže Hristofijas.
Hristofijas je istakao da je grčka strana "apsolutno spremna za rješenje, ali ne bilo kakvo koje bi na kraju opet donijelo patnju narodu".
"Tražimo dostojanstveno rješenje. Rješenje koje će ponovo ujediniti našu zemlju, naš narod, institucije i ekonomiju. Ne možemo prihvatiti i praviti kompromise sa neprihvatljivim rješenjima i ne možemo imati kompromis sa samom podjelom. To mora biti jasno i Turskoj, kao i rukovodstvu kiparskih Turaka i međunarodnoj zajednici", rekao je on.
Kiparski Turci insistiraju da razgovori uz podršku UN treba da budu okončani nakon što Kipar preuzme mjesto predsjedavajućeg EU 1. jula. Hristofijas je u više navrata izrazio spremnost da nastavi pregovore i kada Nikozija preuzemu predsjedavanje evropskim blokom.
Osvrćući se na akeulnu globalnu ekonomsku krizu on je rekao da narod Kipra prolazi teške trenutke.
"Osim okupacije, posljedice eglobalne onomske krize u svijetu stvaraju velike probleme za našu državu i društvo", rekao je on, dodajući da i obično poređenje Kipra sa drugim evropskim zemljama potvrđuje da ova zemlja rješava posljedice ekonomske krize, uz veliku socijalnu osjetljivost.
Ističući da "put za Golgotu vodi do vaskrsnuća" on je istakao da otkriće prirodnog gasa i ulaganje u energetiku predstavljaju idealnu priliku za naredne godine da Kipar da postane centar energetike sa značajnim promjenama u ekonomskom, političkom i socijalnom smislu.
Kipar, ostrvo u istočnom u Sredozemlju, podijeljeno je od turske invazije sjeveroistoičnog dijela izvršene 1974. godine, nakon pokušaja puča iz Atine.
Godine 1983. Turci proglašavaju nezavisnu Tursku Republiku Sjeverni Kipar, koju priznaju samo oni. Tom prilikom ostrvo je podijeljeno na grčki i turski dio.
Republika Kipar (južni dio Kipra) ulaskom u Evropsku uniju promnjenila je valutu i sa jače kiparske funte prešla na evro čime su cijene snižene, za razliku od drugih zemalja EU.