MOSKVA - Na Pomesnom saboru u moskovskom hramu Hrista Spasitelja za novog, 16. patrijarha moskovskog i cijele Rusije izabran je dosadašnji "čuvar patrijaršijskog prijestola" i predsjednik Odjeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije, mitropolit smoljenski i kalinjingradski Kiril.
Za njega je u srijedu glasalo 508 delegata, što je više od 50 odsto od 701 učesnika sabora.
Za drugog kandidata, 59-godišnjeg upravnika imovinskih poslova Moskovske patrijaršije, mitropolita kaluškog i borovskog Klimenta, glasalo je 169 delegata.
Sveti sinod RPC je Kirila (62) dan poslije smrti dotadašnjeg patrijarha Aleksija Drugog, 6. decembra izabrao da privremeno obavlja dužnost poglavara.
Proces glasanja i brojanja glasova trajao je oko četiri sata, a rezultate izbora saopštio je predsjednik Saborske komisije za brojanje glasova, mitropolit jekaterinodarski i kubanjski Isidor. U glasanju su učestvovala 702 delegata, koliko je bilo i listića, a iz kutija je izvađeno 700 listića. Pri tom je nevažećih listića bilo 23, a važećih 677. Znatan dio od približno 700 delegata predstavljaju eparhije u Ukrajini (192 delegata), a među učesnicima su, osim sveštenika i monaha, bili i vjernici najrazličitijih profesija - naučnici, profesori, poslovni ljudi, novinari, umjetnici...
Sa šesnaest udaraca velikog carskog zvona hrama Hrista Spasitelja vjernici su saznali da je izabran 16. patrijarh moskovski i cijele Rusije. Kiril je saopštio da zahvaljuje i prihvata da bude patrijarh, što su delegati slušali okrenuti licem prema oltaru, poslije čega je u pratnji hora počeo moleban.
Tajno glasanje održano je u jednom krugu, a Pomesni sabor nije predlagao nove kandidate iako je na to imao pravo.
Novi patrijarh Kiril (Vladimir Mihailovič Gunđaev) rođen je 20. novembra 1946. u Lenjingradu u svešteničkoj porodici, a duhovni seminar i akademiju završio je 1967, odnosno 1969. godine.
Nakon što se zamonašio, tri godine je bio predstavnik Moskovske patrijaršije pri Svetskom savjetu crkava u Ženevi, a tokom 10 godina rektor Lenjingradske duhovne akademije i seminara. Od novembra 1989. godine je bio predsjednik Odjeljenja spoljnih crkvenih veza ili "šef diplomatije" RPC, a od 1991. godine mitropolit smoljenski i kalinjingradski.
Veoma je elokventan, poznat je i u Rusiji i u inostranstvu po obrazovanju i širokoj erudiciji, a naročitu pažnju poklanja pitanju dijaloga crkve i društva. Otvoreno komunicira sa medijima.
Autor je više od 600 publikacija i počasni je doktor teologije nekoliko inostranih akademija i počasni član ruskih akademija i profesor univerziteta.
Najaktivnije je učestvovao u ujedinjavanju Moskovske patrijaršije sa Ruskom pravoslavnom crkvom u inostranstvu i uspostavljanju odnosa RPC sa Rimokatoličkom crkvom. Njemu se u zaslugu pripisuje i povećanja broja eparhija u inostranstvu, uključujući Aziju, Island, Južnu Afriku i nekoliko arapskih zemalja.
Javno mnjenje
Iako je dvije trećine ispitanika u anketi Ruskog centra za ispitivanje javnog mnjenja (VCIOM) imalo teškoću da odgovori na pitanje ko će biti budući poglavar, kao najčešće ime 28 odsto anketiranih je navelo novoizabranog patrijarha Kirila.
Ostali kandidati
Mitropolit kaluški i borovski Kliment (German Mihailovič Kapalin), drugi kandidat za patrijarha, rođen je 7. avgusta 1949. godine u Podmoskovlju, u radničkoj porodici. Takođe je završio moskovski duhovni seminar i akademiju, 1974. i 1978. godine.
Mitropolit minski i slucki i patrijaršijski egzarh Beloruske pravoslavne crkve Filaret (Kiril Vartolomejevič Vahromejev) je rodom iz Moskve (21. marta 1935), i kao i prva dvojica završio je moskovski duhovni seminar i akademiju - 1957. i 1961. godine.