HIROŠIMA - Šefovi država sedam najnaprednijih demokratskih ekonomija svijeta sastaće se ove sedmice na ovogodišnjem samitu G7 u japanskoj Hirošimi, istorijskom gradu koji je nekada bio pogođen nuklearnim oružjem koje je SAD bacilo tokom Drugog svjetskog rata.
Najvažnija tema će biti tekuća ruska specijalna vojna operacija na Ukrajinu. Japanski premijer Fumio Kišida, koji predsjedava G7 u 2023. godini, obećao je da će predvoditi "jedinstveni front u rješavanju pitanja Ukrajine" tokom konferencije za novinare povodom godišnjice pokretanja operacije Moskve u februaru. On je poručio da "ne postoji 'Evropa' ili 'Azija' kada su u pitanju pravila za mir", piše "Time".
Ali Kišida, lider jedine azijske države članice G7, na samit gleda kao na priliku da odgovori i na stalno rastuće geopolitičke tenzije u Indo-Pacifiku, uključujući proširenje nuklearnog arsenala Sjeverne Koreje i zadiranje Kine prema Tajvanu.
"Današnja Ukrajina bi sutra mogla biti istočna Azija“, upozorava on.
G7 je neformalni blok formiran kao odgovor na ekonomske probleme proistekle iz naftne krize 1973. godine. Počela je s radom 1975. godine kao Grupa šest (G6) koja se sastojala od lidera zemalja Francuske, Zapadne Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, sedma nacija, Kanada, pridružila se sljedeće godine. Rusija se pridružila 1998. godine, a grupa je bila preimenovana u G8 sve dok ona nije izbačena nakon što je aneksirala Krim 2014. godine.
Stefen Nagi, profesor međunarodne politike na Međunarodnom hrišćanskom univerzitetu u Tokiju, kaže da blok predstavlja najrazvijenije i najsofisticiranije ekonomije na planeti.
"Izbor politike i koordinacija koju ove članice G7 preuzmu vjerovatno će se preliti na druge ekonomije", kaže Nagi.
Svake godine druga zemlja članica postaje domaćin i može odrediti prioritete grupe i godišnji dnevni red. Od svog nastanka, G7 je proširio svoj fokus na niz tema, kao što su klimatske promjene, međunarodni mir i sigurnost i globalno zdravlje. Predsjedavajući G7 organizuje niz sastanaka tokom cijele godine na kojima se raspravlja o ovim pitanjima, pozivajući ministre i druge delegate iz država članica, prenosi "Klix".
Predviđeno je da će se Kišidi u Hirošimi ove godine pridružiti kanadski premijer Džastin Trudo, francuski predsjednik Emanuel Makron; njemački kancelar Olaf Šolc, italijanski premijer Đorđa Meloni, britanski premijer Riši Sunak i američki predsjednik Džo Bajden. Uobičajno je da su predsjednica Evropske komisije i predsjednik Evropskog vijeća, Ursula fon der Lejen i Čarles Majkl, takođe pozvani da prisustvuju.