PANAMA SITI - Dok rat u Iranu ometa saobraćaj kroz Ormuski moreuz, hiljadama kilometara dalje pojavila se nova tačka razdora - Panamski kanal.
Ključne tačke
- Ormuz preusmjerava dio svjetske trgovine
- Panamski kanal ponovo postaje strateški važan
- Amerika upozorava na kineski uticaj
- Peking odbacuje optužbe Vašingtona kao izgovor
- Panama brani neutralnost svog kanala
Amerika upozorava da bi rastući kineski uticaj u blizini kanala mogao ugroziti svjetsku trgovinu i bezbjednost.
Peking odbacuje optužbe, tvrdeći da ih Vašington koristi kao izgovor za pojačavanje kontrole nad strateškim plovnim putem.
U središtu spora je Panama, koja insistira na svom suverenitetu nad kanalom i njegovoj trajnoj neutralnosti.
Zašto je kanal važan?
Panamski kanal dug je oko 80 kilometara i povezuje Atlantski i Tihi okean.
Brodovima omogućava da izbjegnu dugo putovanje oko Rta Horn, čime znatno skraćuje vrijeme i troškove transporta.
Kroz kanal prolazi oko pet odsto svjetske pomorske trgovine, ali skoro 40 odsto američkog kontejnerskog tereta.
Za razliku od Ormuskog moreuza, koji je ključno energetsko usko grlo, Panama je posebno važna za lance snabdijevanja.
Kanal koristi sistem prevodnica koje brodove podižu do nivoa jezera Gatun, a zatim ih spuštaju prema drugoj obali.
Zbog toga zavisi od velikih količina slatke vode i posebno je osjetljiv na sušu.
Ormuz povećao pritisak
Saobraćaj kroz Panamski kanal povećavao se krajem maja za osam odsto u odnosu na prethodnu godinu, na prosječno 38 brodova dnevno.
Tokom pet nedjelja nakon izbijanja rata u Iranu, tranzit je povećan za 16 odsto.
Poremećaji kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi oko petina svjetske trgovine naftom, primorali su kupce da više nabavljaju sirovu naftu i derivate iz Meksičkog zaliva.
Dio tih pošiljki putuje preko Panamskog kanala, povećavajući potražnju za tranzitnim terminima.
Veći saobraćaj doveo je do dužeg čekanja i veće konkurencije za prolaz.
Kanal se istovremeno suočava sa problemom niskog nivoa vode u jezeru Gatun.
Slična situacija tokom suše 2023. godine izazvala je ograničenja broja brodova i poremećaje u lancima snabdijevanja.
Amerika i Kina
Suština aktuelnog spora nije vlasništvo nad kanalom, već pitanje uticaja.
Hongkonška kompanija "CK Hutchison", preko Panama Ports, godinama je upravljala lukama Balboa i Kristobal na ulazima u kanal.
Kompanija ne upravlja samim kanalom, ali američki zvaničnici strahuju zbog kineskog prisustva u lukama, logistici i infrastrukturi.
Napetosti su dodatno porasle nakon što je panamski Vrhovni sud početkom ove godine proglasio pravni okvir za lučke koncesije "CK Hutchinsona" neustavnim.
Američki predsjednik Donald Tramp više puta je tvrdio da je Kina stekla preveliki uticaj u Panami i sugerisao da bi Amerika mogla ponovo preuzeti kontrolu nad kanalom.
Panama je tu mogućnost odlučno odbacila.
Pod kontrolom Paname
Amerika je izgradila kanal početkom 20. vijeka i decenijama kontrolisala njega i okolnu Kanalsku zonu.
Sporazumima Torihos-Karter iz 1977. godine predviđen je prenos kontrole nad kanalom Panami.
Proces je završen 31. decembra 1999. godine.
Možda vas još zanima:
Šta povezuje Panamski kanal i zapušteno selo u BiH? (VIDEO)
Amerika hoće da kupi Grenland, pripoji Kanadu i vrati Panamski kanal
Danas Uprava Panamskog kanala upravlja plovnim putem, uz obavezu očuvanja njegove neutralnosti i slobodnog pristupa međunarodnom saobraćaju.
Peking odbacuje optužbe
Kina insistira da poštuje suverenitet Paname i neutralni status kanala.
Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Đijan američke optužbe nazvao je neosnovanim i optužio Vašington da pitanje kanala koristi u političke svrhe.
Kineski zvaničnici tvrde da Amerika pokušava da stvori izgovor za veći uticaj nad plovnim putem.
Panamski predsjednik Hoze Raul Mulino naglašava da njegova zemlja zadržava puni suverenitet nad kanalom i da je neutralnost njegova najbolja zaštita.
Sukob koji se širi
Spor Amerike i Kine oko Panamskog kanala traje duže od aktuelne krize na Bliskom istoku.
Zabrinutost oko kineskih ulaganja, strateške infrastrukture i regionalnog uticaja rasla je godinama, ne samo u Panami, već i širom Latinske Amerike.
Međutim, rat u Iranu dodatno je povećao strateški značaj Paname.
Analitičari upozoravaju da se geopolitičko rivalstvo velikih sila sve više preliva na strateške plovne puteve.
"Sporovi oko strateških plovnih puteva postali su pozornica za šira geopolitička rivalstva", ocijenio je profesor političkih nauka Orlando Džej Perez.
Tako su Ormuski moreuz i Panamski kanal, iako udaljeni hiljadama kilometara, postali dio iste velike priče - borbe za kontrolu nad ključnim pravcima svjetske trgovine, prenosi BBC.
Male države koje upravljaju ovim strateškim uskim grlima sve češće se nalaze između interesa mnogo većih sila.
