Kina bi mogla imati važnu posrednu ulogu u podršci energetskom primirju između Rusije i Ukrajine, zahvaljujući bliskim odnosima sa Moskvom i interesu za stabilnost svjetskog tržišta energenata.
Ipak, Peking nije predstavljen kao neposredni posrednik u dogovoru koji je američki predsjednik Donald Tramp objavio 11. oktobra, a njegov mogući doprinos zavisiće od spremnosti da diplomatski i ekonomski uticaj pretoči u konkretne poteze.
Trampova iznenadna objava da je obustava napada na energetsku infrastrukturu odmah stupila na snagu izazvala je različite reakcije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je za najavu saznao tek nakon američke objave, ali je izrazio spremnost Kijeva da prekine napade ako isto učini Moskva.
Ukrajinske vlasti su, međutim, optužile Rusiju da je nastavila da gađa energetske objekte uprkos najavljenom primirju.
Šta je Tramp objavio i kako je reagovao Kijev?
Američki predsjednik je na svojoj mreži Truth Social saopštio da su Rusija i Ukrajina prihvatile obustavu napada na energetsku infrastrukturu i pozvao obje strane da je ne krše.
U razgovoru sa novinarima ponovo je kritikovao Zelenskog i zatražio održavanje izbora u Ukrajini, tvrdeći da je ukrajinski predsjednik ranije imao više prilika da riješi sukob.
Dan prije objave primirja, 10. oktobra, Tramp je kritikovao nove ukrajinske napade na ruske rafinerije. Tome je prethodilo privremeno ublažavanje američkih sankcija na rusko gorivo nakon njegovog dogovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, navodi MD.
"Rusija će odmah isporučiti više od 300.000 tona dizela na američko i svjetsko tržište, a tokom novembra još 500.000 tona", napisao je Tramp nakon razgovora sa Putinom.
Zelenski je 11. oktobra poručio da je Ukrajina spremna da obustavi napade na ruske rafinerije ukoliko Moskva prestane da napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Kakav je stav Pekinga prema energetskom primirju?
Prema navodima analize, Kina je pozdravila napore za obustavu napada na energetske objekte, zadržavajući stav da su dijalog i pregovori jedini put ka rješavanju sukoba.
Portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning naglasila je podršku koracima koji doprinose smirivanju situacije, podstiču mir i vode ka sveobuhvatnom političkom rješenju.
Takav pristup uklapa se u ranije kineske diplomatske dokumente, u kojima se ističe potreba zaštite civilne infrastrukture i vitalnih objekata, uključujući elektrane i nuklearna postrojenja.
Peking time podržava načelo da energetska infrastruktura bude zaštićena od napada. To, međutim, samo po sebi ne znači da Kina učestvuje u sprovođenju ili nadzoru konkretnog primirja.
Kako Kina može djelovati diplomatskim putem?
Od početka sukoba Kina je predstavljala političke inicijative, uključujući dokument sa 12 tačaka o rješavanju ukrajinske krize.
U tim prijedlozima poziva na sprečavanje eskalacije, izbjegavanje širenja borbi i uključivanje relevantnih strana u mirovne pregovore.
Zaštita civila i nuklearna bezbjednost važni su dijelovi tog pristupa. Dosljedno insistiranje na tim načelima može pružiti diplomatsku podršku širim međunarodnim naporima za obustavu napada.
Ipak, uticaj takvih poruka zavisi od toga da li ih prate postupci koji mijenjaju ponašanje zaraćenih strana.
Koliki uticaj Peking ima na Moskvu?
Blisko strateško partnerstvo i snažne ekonomske veze sa Rusijom daju Kini potencijalne poluge uticaja koje mnoge druge države nemaju.
U analizi se navodi da međunarodni akteri, uključujući Evropsku uniju, upravo zbog tih odnosa smatraju da bi Peking mogao podstaći Moskvu na prihvatanje šire obustave vatre.
Za Kinu bi nastavak udara na energetsku infrastrukturu mogao imati i nepovoljne ekonomske posljedice kroz nestabilnost tržišta, poremećaje snabdijevanja i otežanu trgovinu.
Postojanje takvog interesa i uticaja ipak nije garancija da će ih Peking upotrijebiti na način koji bi obezbijedio poštovanje primirja.
Zašto je zaštita energetike važna kineskoj ekonomiji?
Stabilno snabdijevanje energentima i pouzdani globalni lanci snabdijevanja važni su za kineske trgovinske i privredne interese.
Zbog toga Peking ima razlog da podrži dogovore kojima bi elektrane, rafinerije i drugi ključni objekti bili izuzeti iz napada.
Posebnu opasnost predstavljaju udari koji bi mogli izazvati velike humanitarne ili ekološke posljedice, naročito kada je riječ o nuklearnim postrojenjima i glavnim elektroenergetskim mrežama.
Kinesko insistiranje na njihovoj zaštiti istovremeno odražava diplomatski stav i interes za očuvanje međunarodne ekonomske stabilnosti.
Može li kineska podrška prerasti u trajniji doprinos miru?
Kineske poruke o zaštiti civilne infrastrukture mogu dopuniti diplomatske napore SAD i drugih država, čak i kada Peking nije neposredni učesnik pojedinačnih dogovora.
Njegova moguća uloga leži u održavanju komunikacije, podršci pregovorima i korištenju odnosa sa Moskvom kako bi podstakao smirivanje sukoba.
Za procjenu stvarnog doprinosa biće presudno da li će takva podrška dovesti do konkretnih rezultata. Trajnost energetskog primirja zavisiće prije svega od poštovanja obaveza na terenu i spremnosti Rusije i Ukrajine da obustave napade na objekte obuhvaćene dogovorom.