KIJEV - Najmanje tri osobe poginule su, a više od 20 je povrijeđeno u ruskim raketnim i napadima dronovima na Kijev i druge dijelove Ukrajine tokom noći između 13. i 14. oktobra, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Napadi su oštetili energetsku infrastrukturu i ostavili najmanje 600.000 ljudi bez električne energije, uprkos ranijoj objavi američkog predsjednika Donalda Trampa o "energetskom primirju".
Istovremeno, ukrajinski izvori prijavili su ograničenja rada satelitskih terminala kompanije SpaceX, za koja tvrde da su poremetila više vojnih misija. Veza između tih ograničenja i političkog pritiska Vašingtona na Kijev nije nezavisno potvrđena.
Koliki je bio obim ruskog napada?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruske snage ispalile 39 balističkih raketa i više od 120 napadačkih dronova i letjelica sa lutajućom municijom. Mete su, prema njegovim riječima, bili energetski objekti i druga kritična infrastruktura u Kijevu, Kijevskoj oblasti i Harkivu, navodi Novinite.
Zelenski je naveo da je oštećeno 26 elektroenergetskih objekata i četiri objekta naftne i gasne infrastrukture.
"Ovo je bio ciljani ruski balistički udar upravo na energetski sektor, oblast za koju je predsjednik SAD pozvao na primirje. Napad je bio potpuno namjeran i demonstrativan po svom obimu. Rusija nikada ranije nije pokazala ovako otvoreno nepoštovanje prema Americi", poručio je.
Premijer Serhij Korecki rekao je da su napadnute sve tri kijevske termoelektrane-toplane, kao i kritična infrastruktura u Kijevskoj oblasti koja snabdijeva električnom energijom prijestonicu i centralne dijelove zemlje.
"Mete ruskih balističkih raketa bili su objekti elektroenergetskog sistema u Kijevu, Harkivu i oblasti", naveo je.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je tokom noći presrelo četiri balističke rakete i 115 ruskih dronova. Detaljna procjena štete na elektranama još nije bila objavljena.
Šta se dogodilo u stambenim četvrtima Kijeva?
Prve eksplozije čule su se kasno 13. oktobra, kada je ruska raketa pogodila devetospratnu stambenu zgradu u Desnjanskom rejonu, uz veoma kratko vrijeme za upozorenje, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko. Nakon udara izbio je veliki požar.
Prema podacima kijevskog gradskog tužilaštva, poginule su najmanje tri žene, dok su 24 osobe povrijeđene, uključujući sedmogodišnju djevojčicu.
Kličko je naveo da je 16 povrijeđenih hospitalizovano, od kojih četvoro u teškom stanju.
Tokom kasnijih napada prijavio je još jednu hospitalizovanu osobu u Darnickom rejonu i jednu poginulu osobu u Holosijivskom rejonu. Iz dostupnih podataka nije jasno da li je ta žrtva uključena u prethodno objavljeni bilans.
Novinari Kyiv Independenta čuli su više od deset eksplozija između 4.45 i 6.45 časova po lokalnom vremenu. Oko 5.30 zabilježeni su kratki nestanci struje i treperenje svjetala.
Jedna gradska pumpna stanica ostala je bez napajanja, zbog čega je smanjen pritisak vode u Pečerskom rejonu. Hitne službe prijavile su oštećenja i na nestambenom objektu, kući i jednom nekorištenom objektu.
Stanovnik Maksim rekao je za Kyiv Independent da su se on i njegova partnerka prvo sklonili u hodnik zgrade, a zatim otišli u sklonište nakon što je obližnja eksplozija razbila prozore.
"Sve se dogodilo veoma brzo. Nismo ni shvatili šta se dešava", ispričao je.
Šta se dogodilo sa najavljenim "energetskim primirjem"?
Napadi su uslijedili nakon Trampove objave od 11. oktobra da su Rusija i Ukrajina pristale da obustave međusobne udare na energetsku infrastrukturu.
Kijev tvrdi da od te objave nije napadao ruske rafinerije, dok je Moskva nastavila udare na ukrajinske energetske objekte. Tramp je, upitan 13. oktobra o napadima, izbjegao da okrivi Rusiju za kršenje navodnog primirja.
Zelenski je ranije poručio da će Ukrajina prihvatiti takvu obustavu napada ako Rusija prestane da gađa njenu energetsku infrastrukturu.
"Ukrajina tokom dva dana otkako je američki predsjednik objavio energetsko primirje nije izvodila napade na ruske rafinerije niti na energetski sektor uopšte", naveo je.
Posljednje udare opisao je kao čin demonstrativnog nepoštovanja prema SAD i ocijenio da Moskva izjave američkog predsjednika ne smatra dovoljno snažnim.
Zašto Ukrajina tvrdi da nije dobila upozorenja saveznika?
Ukrajinske vlasti saopštile su da drugu noć zaredom nisu dobile prethodna upozorenja partnera o lansiranju ruskih balističkih raketa.
Predsjednički savjetnik Dmitro Litvin rekao je novinarima da saveznici nisu upozorili Kijev, dok je ratno vazduhoplovstvo navelo da nije dobilo informacije o lansiranjima sa neprijateljske teritorije 12. i 13. oktobra.
"Naš sistem otkrio je te rakete gotovo tek kada su se približavale Kijevu", rekao je Zelenski.
Ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je u Varšavi da se saradnja sa SAD nastavlja, a izostanak upozorenja pripisao je "posebnoj vrsti" ruskog naoružanja.
Tramp je u utorak negirao da je Vašington obustavio razmjenu obavještajnih podataka.
"Pomažemo im i dijelimo obavještajne podatke. Želimo da se rat završi, pa radimo sa njima i Rusijom na njegovom okončanju", rekao je novinarima.
Da li je Vašington prijetio obustavom pomoći?
Prema izvještajima na koje se poziva Kyiv Independent, Trampova administracija prijetila je visokim ukrajinskim vojnim i državnim zvaničnicima obustavom razmjene obavještajnih podataka i podrške u naoružanju ako Kijev ne prekine udare na ruske rafinerije.
"Zvali su sve najviše vojne zvaničnike i prijetili im", rekao je jedan ukrajinski zvaničnik.
"Svima govore da će isključiti i razmjenu obavještajnih podataka i PURL", dodao je, pozivajući se na program nabavke američkog naoružanja za Ukrajinu.
Ukrajinski i američki izvori rekli su tom mediju da obavještajna podrška još nije obustavljena. Ipak, izostanak upozorenja pred posljednje napade otvorio je pitanja o informacijama koje Kijev dobija.
Ukrajinski komandanti navode da američki podaci nisu neophodni za pronalaženje ciljeva poput rafinerija, koje se mogu locirati na Google Mapsu. Smatraju ih, međutim, ključnim za rano upozoravanje na lansiranje balističkih raketa i polijetanje bombardera velikog dometa.
Financial Times je izvijestio i o prijetnjama obustavom programa kroz koji evropski saveznici kupuju napredno američko naoružanje za Ukrajinu, uključujući sisteme Patriot.
Šta je prijavljeno u vezi sa terminalima Starshield?
Ukrajinske snage zasebno su prijavile da je SpaceX tokom noći ograničio korištenje satelitskih komunikacionih terminala, što je poremetilo više misija.
Prema tim navodima, promjene su pogodile terminale Starshield, opisane kao vojna verzija sistema, ograničavanjem veze pri kretanju bržem od približno 160 kilometara na čas.
Serhij Beskrestnov, predsjednički savjetnik za vojnu tehnologiju poznat kao "Fleš", tvrdi da ukrajinske snage nisu unaprijed obaviještene.
"Naše odbrambene snage nisu dobile upozorenje o ovom ograničenju, što je dovelo do ometanja više misija", napisao je na Telegramu.
Naknadno je naveo da ograničenje za terminale u pokretu iznosi 100 milja na čas, odnosno oko 160 kilometara na čas. Sugerisanjem političke pozadine nije pružio dokaze koji bi promjenu povezali sa američkim pritiskom na Kijev.
Volonter i bivši savjetnik ministra odbrane Serhij Sternenko takođe je prijavio ograničenja.
"SpaceX je vjerovatno preduzeo ove mjere na zahtjev Trampove administracije", rekao je.
Bijela kuća nije komentarisala te tvrdnje, a nezavisni dokazi da je naredila promjenu nisu predstavljeni.
Ukrajina koristi Starlink za upravljanje dronovima koji izvode udare na teritorijama pod ruskom okupacijom, uključujući operacije protiv ruske logistike.
Kakve veze sa slučajem imaju Maskova izjava i ruski dizel?
Izvještaji o terminalima pojavili su se u vrijeme pogoršanih odnosa Vašingtona i Kijeva zbog ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu.
Vlasnik SpaceX-a Ilon Mask u subotu je na mreži X reagovao na video Bijele kuće u kojem se kritikuju ti napadi, napisavši: "Zelenski je otišao predaleko."
Nije utvrđena povezanost između njegove izjave, diplomatskog spora i prijavljenih ograničenja satelitske veze.
Tramp je tvrdio da ukrajinski napadi na rafinerije doprinose rastu cijena goriva u SAD, što su stručnjaci osporavali.
U petak je objavio dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o izvozu ruskog dizela, uz ublažavanje ranijih američkih sankcija. Upitan da li bi Rusija prihod mogla iskoristiti za kupovinu dodatnih bombi, odgovorio je:
"To je dogovor o dizelu, nije za nas. To se pušta na svjetsko tržište. Ne pušta se na naše tržište."
Šta Zelenski traži od SAD i drugih partnera?
Zelenski je pozvao Vašington da na napade odgovori snažnijim mjerama protiv Rusije i dodatnim raketama za sisteme Patriot. Zatražio je i sankcije prema prijedlogu zakona koji je predstavio senator Lindzi Grejem.
"Američki predsjednik ima sve djelotvorne i neophodne alate da približi mir kroz snagu, pravdu i pritisak na agresora", poručio je.
"Pozivamo Ameriku i SVE u svijetu koji ne zatvaraju oči pred stvarnošću da odgovore, i to odlučno."
Rusija pojačava napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime, izazivajući prekide snabdijevanja strujom i vodom. Ukrajina traži dodatne američke rakete Patriot dok pokušava da presretne dolazeće rakete i dronove na mlazni pogon.
Upozorenja na vazdušnu opasnost zbog ruskih raketa oglasila su se i u zapadnim oblastima Lavov, Volinj i Ivano-Frankivsk, daleko od linije fronta.
U odvojenom napadu na Kijev 12. oktobra povrijeđeno je najmanje 12 ljudi, uključujući sedamnaestogodišnjaka. Rusija je u ponedjeljak napala i Harkiv, gdje je, prema Zelenskom, uništena stambena zgrada, poginulo četvoro ljudi, a 41 osoba povrijeđena. Spasioci su tokom noći tragali za zatrpanima.
Zelenski je u utorak uveče upozorio na pripremu novih balističkih napada.
"Molim vas, čuvajte se večeras i sutra", poručio je građanima.