PARIZ - Francuski predsjednik, Emanuel Makron se još jednom našao zaglavljen u domaćim političkim nezadovoljstvima. Desničarske stranke optužujućim prstom upiru u njegovu globalističku viziju budućnosti Francuske.
Političari i aktivisti ljevice kažu da je on kralj koji nimalo ne mari za borbe radnih ljudi.
Ovo nije lako vrijeme za vođenje vlade u Francuskoj. Desničari su preuzeli vlast u Italiji i Švedskoj. Brazilac Žair Bolsonaro poražen je od bivšeg predsjednika ljevičara. Riši Sunak treći je britanski premijer u sedam sedmica. Demokrate Džoa Bajdena pripremaju se za tešku izbornu noć sljedećeg mjeseca. Širom svijeta demokratije se suočavaju s gnjevom protiv vladajućih elita.
U međuvremenu se u Francuskoj predsjednik Makron nada da će spriječiti ovaj trend.
U aprilu je postao prvi predsjednik koji je ponovo izabran u svojoj zemlji u 20 godina. Prošlogodišnje penzionisanje njemačke kancelarke Angele Merkel pružilo mu je priliku da djeluje kao vodeći evropski državnik, prenosi "Time".
Njegova ideja o "Evropskoj političkoj zajednici" od 44 zemlje, koja je održala svoj prvi sastanak u oktobru, ima za cilj dati Evropi strateško jedinstvo (i nezavisnost djelovanja od Vašingtona) o čemu su Makron i mnogi njegovi francuski prethodnici sanjali decenijama.
Makron još uvijek nosi političke ožiljke iz svojih borbi s žutim prslucima tokom svog prvog mandata. Ali nevolje Francuske su od tada samo rasle. Zapravo, zemlja se sada suočava s najgorom energetskom krizom od 1970-ih godina prošlog vijeka.