MALE - Maldivi će početi da izdvajaju dio od milijarde dolara koliko zarađuju od turizma svake godine za kupovinu nove domovine.
Riječ je o osiguranju protiv klimatskih promjena koje prijete da 300.000 ostrvljana učine ekološkim izbjeglicama.
Naime, prema prognozama Ujedinjenih nacija, nivo mora bi, usljed globalnog otopljavanja, do 2100. godine mogao da poraste 59 centimetara. Najveći dio maldivskog lanca od 1.200 ostrva i koralnih sprudova samo je metar i po iznad morske površine.
Maldivski predsjednik Muhamed Našid rekao je da je već razgovarao o mogućnosti kupovine zemlje s nekoliko država i da su one imale razumijevanja za njegovu ideju.
On je objasnio da su Indija i Šri Lanka najprimamljivije zemlje za kupovinu, jer u odnosu na Maldive imaju slične kulture, kuhinje i klime.
"Australija, takođe, dolazi u obzir zbog ogromnih nenastanjenih prostora", objasnio je Našid.
Na ovaj poduhvat Maldiva odmah su odgovorili i borci za zaštitu okoline, koji ističu da ovaj problem postavlja pitanje prava koja građani mogu da uživaju ukoliko njihova zemlja više ne postoji.
Položaj i status
Maldivi, Maledivi ili službeno Republika Maldivi su ostrvska država u Indijskom okeanu, smještena jugozapadno od Indijskog poluostrva. Sastoji se od oko 1.200 ostrva grupisanih u 26 atola, među kojima je oko 200 naseljenih, a daljih 80 se koristi samo za turizam.
Službena religija je islam, a jezik većine stanovništva je divehi, indoevropski jezik srodan singaleškom, glavnom jeziku Šri Lanke.
Privreda Maldiva se temelji na turizmu i ribarstvu.
Bili su engleska kolonija, a nezavisnost su stekli 26. jula 1965. Kao republika egzistiraju od 11. novembra 1968. godine.