KIJEV - U situaciji kad se Ukrajina suočava s manjkom vojnika koji mogu da budu mobilisani i pod pritiskom saveznika da proširi vojne kapacitete, u pripremi je zakon o mobilizaciji žena, koji ujedno smanjuje starosnu granicu za opštu mobilizaciju sa 27 na 25 godina.
U velikom broju odredbi koje se spremaju za izmjenu zakona o procesu mobilizacije, koji još nije zvanično predstavljen u Radi, poslanica Sluge naroda Marijana Bezuglaja detaljno je opisala prijedloge.
Prema njima, mobilizacija žena obuhvatiće sve Ukrajinke od 25 do 60 godina, kao što se to odnosi i na muškarce. To znači da će sve žene imati obavezu da se prijave u vojsku, prođu obuku i da mogu biti mobilisane u bilo koje vrijeme tokom vanrednog stanja. Ta obaveza do sada se odnosila samo na žene medicinske i farmaceutske struke, piše beogradska "Politika".
Postoje i izuzeci koji se odnose na žene s djetetom koje nemaju supruga ili je on u vojsci, trudnice ili one koje imaju roditelja invalida prve i druge kategorije. Takođe, žene se mogu mobilisati samo na neborbene položaje, a na položaje na prvoj liniji mogu da budu poslate samo na dobrovoljnoj osnovi, mada je ostalo nejasno koji su zapravo neborbeni položaji i da li je to, recimo, mjesto kuvara u blizini prve borbene linije.
U Ukrajini vlada veliki skepticizam u vezi s ovim prijedlogom i predviđa se da on ne bi bio dobro dočekan, jer je veliko nezadovoljstvo već izazvala odredba o mobilizaciji žena medicinskih struka. Postavlja se i pitanje kada bi uopšte mogla da bude formirana baza žena vojnih obveznika, s obzirom na to da je, iako rat traje već skoro dvije godine, vojna evidencija za muškarce još neuređena. Brojni vojni komesari su smenjeni zbog toga što nisu uspjeli da popišu sve vojno sposobne muškarce i zbog zloupotreba i ogromne korupcije u omogućavanju izbjegavanja mobilizacije. Vjeruje se da će biti potrebno mnogo godina da se popišu milioni Ukrajinki koje na taj način nikada nisu bile registrovane, a mnoge od njih imaju uslove da ne podlegnu mobilizaciji.
U međuvremenu, očekuje se da će veliki broj žena koje bi mogle da budu mobilisane napustiti Ukrajinu s djecom ne čekajući da dobiju vojni poziv. To bi značilo novi demografski i ekonomski udar na Ukrajinu i odlazak obrazovanih žena koje zaposlenje mogu da nađu negdje drugde. Zbog ogromnih potreba za angažovanjem novih vojnika i prisilnih mobilizacija muškaraca, žene sada obavljaju najveći dio poslova u različitim privrednim oblastima.
Ukoliko bi takav prijedlog zaista prošao parlament i potpisao ga predsjednik Volodimir Zelenski, to bi sigurno izazvalo veliko društveno nezadovoljstvo, pojačalo proteste žena koje traže demobilizaciju i zamjenu svojih muških članova porodice, koja do sada nije obavljena. Ako odbrana Ukrajine padne na žene i mladiće, a ima prijedloga da budu mobilisani i oni od 18 godina – izuzev što bi to moglo da znači potpuni demografski kolaps, značilo bi i pad morala u ratu koji se sada vodi na iscrpljivanje.
Marijana Bezuglaja je nedavno zahtjevala da načelnik generalštaba Valerij Zalužni napusti mesto glavnokomandujućeg zbog neuspjeha na frontu i odsustva vojnih planova za iduću godinu. Ona je na društvenim mrežama organizovala glasanje ko bi mogao da ga zamijeni, a cijela kampanja se odvija u vrijeme kad je sukob između Zelenskog i Zalužnog postao očigledan u javnosti. S druge strane, Zelenski pokušava da zadovolji zahtjeve saveznika za povećanjem broja vojnika, a da ne izazove dodatni pad svog rejtinga, koji je već niži od onog koji ima Zalužni. Zato se iz Kijeva poručuje da izbori ne mogu da se održe u vanrednom stanju, ali to još nije konačna odluka.
Stoga će dio prijedloga koji se odnose na rotaciju vojnika sigurno biti usvojen, jer veliki broj njih od početka rata nije zamijenjen, recimo, onim vojnicima koji se nalaze na zapadu Ukrajine, gdje nije bilo ratnih dejstava. Jedan od prijedloga glasi da se demobilišu oni koji su bili vojni obveznici u vrijeme uvođenja vanrednog stanja i da se umjesto njih uvede obuka u trajanju do tri mjeseca za sve građane od 18 do 25 godina. Međutim, i ovaj prijedlog je diskutabilan jer će se onda na frontu naći mladi i neiskusni vojnici, koji nisu ni motivisani za borbu jer su se oni koji su željeli da ratuju već dobrovoljno prijavili.
Nacrt zakona, dakle, obavezuje vojnu komandu da izvrši obaveznu rotaciju: borac ne može da bude na prvoj liniji fronta duže od tri mjeseca. Poseban blok u prijedlogu zakona posvećen je postupku demobilizacije, a glavna novina je pravo na otkaz koji se može dobiti nakon 36 meseci učešća tokom vanrednog stanja. Istovremeno, po navršavanju 24 mjeseca, od kojih 12 mjeseci u zoni borbenih dejstava, vojni obveznik će moći da uzme 90 dana odsustva u kontinuitetu, ali će za taj vremenski period biti produžen rok za sticanje prava na napuštanje vojne službe.
Takođe, ovlašćenja lokalnih vlasti u procesu mobilizacije biće znatno proširena. Uz to, na neki način će vjerovatno biti ograničena prava onih koji izbegavaju mobilizaciju, a Bezuglaja je već ranije u anketi pitala pratioce šta misle o prijedlogu da se oduzme državljanstvo i zaplijeni imovina obveznicima vojnog roka koji su otišli u inostranstvo. Juče je navela da će im prava biti oduzeta, bez navođenja pojedinosti.
