LONDON - Budući predsjednik Rusije - sudeći po prognozama to će biti aktuelni premijer Vladimir Putin, suočiće se s dva osnovna izazova - da njegov izbor bude prihvaćen kao legitiman i da se uspješno suoči sa neizvjesnošću koja ga očekuje u promijenjenoj Rusiji u kojoj srednja klasa postaje sve glasnija a birači traže reforme, ocjenjuju danas britanski mediji.
"Zaključak ruskih i međunarodnih posmatračkih timova o tome da li su izbori bili slobodni i pravedni, biće od presudnog značaja za legitimnost novog predsjednika", ukazuje BBC.
Britanska radio-televizija podsjeća da su, ozlojeđeni dokazima o namještanju parlamentarnih izbora u decembru, ruski opozicioni aktivisti ovoga puta organizovali obuku za hiljade novih posmatrača, a da je Putin na ova strahovanja odgovorio odlukom da se na glasačkim mjestima instaliraju vebkamere.
"Ključno pitanje današnjih izbora je da li će Putinov udio u broju glasova biti viđen kao legitiman i koje su razmjere navodne izborne prevare," piše i "Fajnenšel tajms."
Malo je onih koji sumnjaju u Putinovu pobjedu ali mnogi čekaju da vide kako će se kotirati milijarder Mihail Prohorov kome je dozvoljeno da se kandiduje pošto je sakupio dva miliona potpisa, ukazuje list dodajući da se Pohorov predstavlja kao kandidat nove ruske srednje klase koji zastupa liberalne ekonomske ideje i demokratske političke reforme.
"Gardijan" piše da se Putin na izborima za svoj treći predsjednički mandat bori protiv četvorice kandidata od kojih nijedan od njih ne može da ga ugrozi. Putin je, ocjenjuje "Gardijan", i dalje popularan izvan velikih gradova tako da se očekuje da će pobijediti i ako izbori budu slobodni i fer.
Ipak "Putinova nekada fantastična popularnost slabi i on će morati da odgovori na zahtjeve Rusije koja se promijenila i koja traži veće učešće u upravljanju zemljom", napominje list.
Za Putina prava neizvjesnost će doći poslije a ne prije izbora, ističe "Ekonomist."
"Događaji od posljednjih nekoliko mjeseci su pokazali da Putin ne može zauvijek da vlada. Početak kraja njegove vladavine je već počeo, a na njemu je da odredi da li će to biti dobar ili loš kraj", piše nedjeljnik.
"Ekonomist" podsjeća da su, kada je došao prije 12 godina na vlast, mnogi Rusi bili zahvalni na stabilnosti i napretku koje je Putin donio, ali da se Rusija mijenja i da je "rođena bogatija i glasnija srednja klasa, koja Rusiju vidi kao kleptokratiju koju odlikuje loša uprava".
Londonski nedjeljnik podsjeća da su decembarski parlamentarni izbori bili praćeni uličnim protestima u Moskvi i drugim gradovima a da je u februaru na ulice izašlo 100,000 ljudi uprkos temperaturi od minus 20 stepeni.
Nezadovoljstvo je najuočljivije u srednjoj klasi ali topi se i podrška siromašnijih Rusa, dodaje list uz ocjenu da su birači siti korupcije, razočarani stalnim neuspjesima u sprovođenju obećanih reformi i sve skeptičniji prema otpužbama da su Putinovi kritičari agenti Zapada.
"Ono što će se dalje događati je stvar Putinovog izbora. On može odgovoriti na pritisak time što će pokušati da ga uguši ili tako što će zadovoljiti zahtjeve", smatra "Ekonomist".
Ukoliko se odluči za reforme, Putin treba da počne time što će obećati da se neće kandidovati 2018 i time što će ponuditi nove parlamentarne izbore, ocjenjuje "Ekonomist," uz zaključak da će i reforme i represija na ovaj ili onaj način voditi do slabljenja Putinove moći.
"Mudar čovjek sa osjećanjem za sopstvenu sudbinu bi sada pažljivo razmislio o svom nasljedniku i nasljeđu koje će iza sebe ostaviti", poručuje "Ekonomist."