BERLIN - U Evropskom parlamentu će poslije izbora, na kojima su juče u Njemačkoj pobijedili demohrišćani kancelara Angele Merkel, a evroskeptički raspoložena "Alternativa za Njemačku" ostvarila veliki uspjeh, sjediti i jedan ekstremni desničar i rasista, čija porodica za vrijeme Drugog svjetskog rata, izgleda, nije krila svoju ljubav prema fašizmu, a on svoj prezir prema demokratiji.
Esktremno desna Nacionaldemokratska partija (NPD), o čijoj zabrani se u Njemačkoj već dugo lome koplja, uspjela je da osvoji jedan procenat glasova i tako u Strazbur može da pošalje jednog svog predstavnika. To će, kako se navodi, najverovatnije biti Udo Fojgt, dugogodišnji lider stranke, pod čijim vođstvom je ta stranka uspjela da utrostruči svoje članstvo.
"Vrijeme je da naš Udo ponovo uzme kormilo u ruke", govorilo se pred izbore u redovima NPD, gdje se kaže da je Fojgt "nosilac simpatija" nacional-patriotskih snaga Njemačke.
Ko je Fojgt?
Sin-jedinac, rođen 1952. u porodici koja za vrijeme Drugog svjetskog rata, izgleda, nije krila svoju ljubav prema fašizmu, bio je od 1996. do 2011. na čelu NPD.
Po obrazovanju je diplomirani politikolog. On je bivši vojnik Bundesvera sa par semestara astronautike i članstvom u NPD dugim 40 godina i čovjek koji, kako sam kaže, više vjeruje u vojsku nego u politiku.
"Ja bih prije bio oficir nego šef partije", izjavio je jednom prilikom Fojgt, koji je 12 godina bio u Bundesveru, odakle je izbačen nakon ekstremno desnih nastupa.
On je neubičajeno dugo na čelu NPD i za to vrijeme je uspio da utrostruči članstvo i okupi "neonacističke družine". Kažu, sposoban je da, kao niko drugi, posreduje između partijskih frakcija.
Za njega se kaže da je rasista i neprijatelj ustava, ali da tačno zna gdje je "granica", te da je, zapravo, pragmatični ekstremista.
Za Službu za zaštitu ustava situacija u NPD je problematična, ocjenjuju mediji, naglašavajući da se NPD pod vođstvom Fojgta otvorila za radikalne snage.
Oko 61 milion Nijemaca bilo je juče pozvano na evropske izbore, koji su se po prvi put održavali bez cenzusa od tri odsto neophodnih glasova za ulazak u EP.
Pošto je Savezni ustavni sud Njemačke ukinuo član o tri odsto osvojenih glasova kao "granicu" za ulazak u EP, računa se da je na taj način u ulazak u parlament omogućen i onim partijama koje dobiju najmanje 130.000 glasova, ili oko jedan odsto glasova.
Kada je riječ o desničarima i evroskeptičarima iz cijele EU, koji će svoje mjesto sada naći u novom sazivu EU, tu su se našli i evroskeptički raspoložena "Alternativa za Njemačku" koja se, između ostalog, zalaže za ukidanje evra i povratak njemačke marke.
AFD je slavila u Berlinu ogroman uspjeh na evropskim izborima, a mediji, međutim, ocjenjuju da će od sada, dolaskom ove stranke u srcu EU, biti njeni kritičari.
"Mi smo nova njemačka narodna partija", uzvikivao je šef AfD Bernd Luke, dugogodišnji član Hrišćansko-demokratske unije (CDU) pred okupljenima u partijskoj centrali i govorio o "proljeću u Njemačkoj", dok su kritičari sa skepsom ukazali da sa svega 6,5 odsto osvojenih glasova jedna partija sebe ne može nazivati narodnom partijom.
AfD se sa osvojenih oko 6,5 odsto glasova plasirala kao peta po snazi politička partija u 81-milionskoj njemačkoj državi, na izborima za EP.
Na izborima za EP je osvojila oko dva odsto više nego na saveznim parlamentarnim izborima lane, kada im "za dlaku" nije uspjelo da uđu u njemački Budnestag.
Ovoj partiji se prebacuje opasna igra sa nostalgijom, "pecanje" u desnim vodama, populizam, želja da zaradi političke poene na pogrešnim temama, apokaliptički scenariji po imovinu i štedne uloge Nijemaca....
Za CDU je glasalo više od 36 odsto Nijemaca, dok je za Socijaldemokratsku partiju glasalo blizu 28 odsto, za Zelene, koje je nekada vodio bivši šef njemačke diplomatije Joška Fišer, oko 10 odsto glasova, za Ljevicu 7,8, a liberale, takođe bivšeg šefa njemačke diplomatije Gvide Vestervela, svega 3,1 odsto.
Od ukupno 766 poslaničkih mjesta u EP, Njemačkoj pripada 99, kaže statistika.