RIM - Talijanska ekstremno-desničarska vlada želi pomorsku blokadu migranata u Sredozemlju. Je li to realno? I, ako jest, što bi se time promijenilo u migracijskoj politici na nivou EU-a.
Tokom predizborne kampanje nova premijerka Italije Đorđa Meloni, koja dolazi iz desničarsko-ekstremističkog tabora, izjasnila se manje-više za zaustavljanje imigracije iz Sjeverne Afrike u Italiju, prenosi DW.
"Predlažemo pomorsku blokadu jer, kao što smo već hiljadu puta objasnili, imamo evropsku misiju, u kojoj s državama Sjeverne Afrike zajednički nastojimo zaustaviti trgovinu ljudima i uspostaviti hot-spotove sa zajedničkom upravom na afričkoj teritoriji. Tamo bi EU trebala ispitati zahtjeve za azil i odlučiti kome je potrebna zaštita, a kome nije", rekla je Melonijeva u videu, koji je snimila njena stranka Braća Italije.
Što Melonijeva tačno podrazumijeva pod pomorskom blokadom nije sasvim jasno, kaže istraživač migracija Kristofer Hajn, koji predaje na Univerzitetu LUISS u Rimu, ali napominje: "Ovaj jezik je jasan pokazatelj smjera u kojem će ići buduća politika migracija i azila".
Ketrin Vulard, direktorka Evropskog savjeta za izbjeglice (ECRE), takođe je skeptična u pogledu najava nove šefice italijanske vlade.
"Potpuno zaustavljanje migracije nije moguće, niti bi bilo u interesu Italije. Možemo očekivati neke kontroverzne akcije i mjere. Već postoje naznake da je fokus ponovo na dolasku spasilačkih brodova", kaže Vulardova.
Tokom 2018. i 2019. godine je Mateo Salvini iz desničarske populističke stranke Lega, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Italije, privremeno zatvorio italijanske luke za brodove s migrantima koji su spašeni nakon havarije u moru.
Salvinijeva Lega sada je dio koalicijske vlade. Melonijeva je uskratila je međutim Salviniju željeni povratak na mjesto ministra unutarnjih poslova, nego ga je postavila na čelnika Ministarstva saobraćaja.
Novi ministar unutarnjih poslova, koji je sada odgovoran za imigraciju, blizak je Salvinijev saradnik. Mateo Pjantedozi još nije izrazio tako radikalne stavove kao Salvini, ali Melonijeva je odredila pravac migracijske politike još tokom predizborne kampanje.
"U praksi, želimo da u Italiji provedemo jednostavan princip kojim u zemlju možete ući samo legalno. Migracijom koja je usmjerena k našoj zemlji, ne bi trebali upravljati krijumčari ili još gore oni koji žele destabilizirati našu naciju i Evropu", rekla je Melonijeva.
Samo osam odsto migranata, tvrdi Melonijeva u svom videu, ima pravo na azil. Ostali su mladići koji žele raditi u Italiji.
No nova vlada u Italiji će se uskoro morati suočiti sa realnošću kada su u pitanju migracije, smatra Erik Markard, stručnjak za migracije iz redova njemačkih Zelenih u Evropskom parlamentu.
Naglašava da kriminalizacija spašavanja na moru i zatvaranje luka ne bi donijelo puno toga Melonijevoj.
"Mislim da će Melonijeva brzo otkriti da 90 odsto ljudi koji stignu u Italiju tamo dolazi bez ikakve pomoći spasilačkih brodova. To znači da spašavanje na moru nije preduslov da neko dođe u Italiju, jer što se više ljudi uspije domoći Libije, više će ih stizati i u Italiju", kaže Markard.
Osim toga, tvrdi Markard, Italija takođe ima koristi od migracija.
"Mnoge branše, na primjer poljoprivredna, funkcionišu u Italiji jer tu rade pridošlice koje nelegalno ulaze u zemlju - ponekad pod nehumanim uslovima. Zato mislim da ovi koji su na vlasti mogu pričati u javnosti šta hoće, ali da će u praksi brzo iskusiti da njihov populizam iz predizborne kampanje ne pomaže Italiji da dođe u bolju poziciju", smatra Markard.
Većina od oko 65.000 ljudi, koji su do sada stigli morskim putevima u Italiju, ove godine vjerovatno neće završiti u italijanskom sistemu za postupak dobijanja azila, već će se preseliti dalje na sjever.
Ovaj fenomen "daljnjih migracija" takođe se odnosi i na rute bijega koje idu preko Grčke odnosno Balkana. To je jedini način da se objasni zašto se većina zahtjeva za azil u EU ne podnosi u mediteranskim zemljama, Italiji ili Grčkoj, već u Njemačkoj.
Prva krajnje desno orijentisana vlada Italije poslije Drugog svjetskog rata može da počne rad pošto joj je u parlamentu dva puta izglasano povjerenje. Donji dom joj je izglasao povjerenje u utorak, a u srijedu je to učinio i Senat sa 115 glasova "za" i 79 "protiv", uz pet uzdržanih poslanika.