BRISEL - Evropski lideri dogovorili su se juče u Briselu da zemljama u razvoju u naredne tri godine na raspolaganje stave 7,2 milijarde evra za borbu protiv klimatskih promjena.
"Finansiranju pomoći zemljama u razvoju doprinijeće svih 27 država članica Unije", rekao je predsjedavajući Evropske unije (EU), švedski premijer Fredrik Rajnfelt.
Suma o kojoj su se evropski lideri juče dogovorili znatno je viša od šest milijardi evra, koliko je ranije planirano da se izdvoji u tu svrhu.
"Evropska unija preuzela je na sebe pravičan dio troškova i nadam se da će i ostale razvijene države učiniti isto", rekao je Rajnfelt, izražavajući nadu da će jučerašnja odluka Unije doprinijeti postizanju sporazuma na konferenciji o klimatskim promjenama koja se održava u Kopenhagenu.
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso izjavio je, međutim, da je ova ponuda "uslovljena", a Rajnfelt je precizirao da će "tokom konferencije u Kopenhagenu vidjeti postoji li akcija ostalih razvijenih država".
Finansiranje borbe protiv klimatskih promjena, odnosno smanjenja ispuštanja štetnih gasova, predstavlja, kao što se i pretpostavljalo, glavnu prepreku za postizanje jedinstvenog sporazuma koji bi zamijenio Protokol iz Kjota, koji ističe 2012. godine, i to je bila najvažnija tema dvodnevnog, juče okončanog sastanka lidera evropskih zemalja.
Predsjednik Francuske Nikola Sarkozi i britanski premijer Gordon Braun saopštili su da će njihove zemlje ovom evropskom naporu u naredne tri godine doprinijeti s najmanje po 1,7 milijardi evra, ali još nije jasno koliko će ostale evropske zemlje morati pojedinačno da izdvoje.
"Današnja ponuda pokazaće da smo ozbiljni u suočavanju s globalnim problemom klimatskih promjena", rekao je juče Braun, dodajući da je cilj EU da "do 2020. godine svoje ispuštanje štetnih gasova smanji za 30 odsto".
Napredak "zelene" tehnologije
Na klimatskim pregovorima Ujedinjenih nacija u Kopenhagenu ima napretka na polju pomoći državama u razvoju u "zelenoj" tehnologiji, ali je potrebno da bogate zemlje obećaju veća smanjenja emisije štetnih gasova do 2020. kako bi doprinijele postizanju dogovora, izjavio je juče izvršni sekretar UN-a zadužen za klimu, Ivo De Bur. "To za mene predstavlja pravi cilj. Dosad su bogate zemlje ponudile smanjenje od 14 do 18 odsto ispod nivoa iz 1990", rekao je on.