Bivši francuski predsjednik Fransoa Miteran pružao je podršku počiniocima genocida u Ruandi 1994. godine uprkos upozorenjima saradnika, ali i čitavog svijeta, koja su se odnosila na masovno etničko čišćenje naroda Tutsi, stoji u francuskoj dokumentaciji sa koje je skinuta oznaka tajnosti.
Ovo je prvi put da su na neki način potvrđene sumnje protiv Francuske, koje su godinama bile aktuelne. U ovoj, nekada tajnoj, dokumentaciji nalaze se diplomatski telegrami kao i memorandumi francuske vlade u kojima se potvrđuje veza između Miterana i počinilaca genocida u Ruandi. U periodu od tri mjeseca 1994. godine najmanje milion stanovnika Ruande, uglavnom pripadnika naroda Tutsi, je ubijeno, a počinioci ovog stravičnog zločina su pripadnici Hutu režima, koji su željeli da unište svoje rivale.
Inače, šest pripadnika Tutsi naroda tužilo je Francusku za `saučesništvo u genocidu`, a tokom suđenja su iznijeli optužbu da je predsjednik Miteran podržavao pripadnike naroda Hutu. Anri Kompte, jedan od advokata koji zastupa pripadnike naroda Tutsi, kaže: `Masakri na etničkoj osnovi su se dešavali početkom devedesetih i imamo dokaze da je Francuska znala za to, ako ništa drugo, onda bar od januara 1993. godine. Mislim da je Fransoa Miteran bio opsjednut idejom da postoji anglo-sakonska zavjera da se ukloni francuski uticaj iz regiona.`
Kompte još dodaje da na osnovu diplomatskih poruka i predsjedničkih memoranduma može da se vidi da je francuska vojska u Ruandi djelovala po naređenjima iz Jelisejske palate. Na suđenje će biti pozvani i neki tadašnji francuski zvaničnici, uključujući i Alana Žipea, tadašnjeg premijera Francuske.
`Prema svim dokumentima koje posjedujemo, vidi se da su pripadnici francuske obavještajne službe te vojni zvaničnici bili za to da se Francuska distancira od Ruande ili bar zauzme drugačiji stav. Međutim, predsjednik je bio opsjednut`, kaže Kompte.