LA PAZ - Građani Bolivije podržali su na referendumu novi ustav kojim se daju veća prava većinskom indijanskom stanovništvu, a predsjedniku Evu Moralesu mogućnost za novi mandat.
Bolivijski predsjednik Evo Morales, obraćajući se pristalicama ispred predsjedničke palate, proglasio je pobjedu na referendumu, rekavši da rezultati glasanja predstavljaju rađanje nove Bolivije.
"Braćo i sestre, kolonijalna vladavina završava se ovdje", poručio je predsjednik Morales, Indijanac iz plemena Ajmara, masi ispred predsjedničke palate nakon što su rezultati objavljeni.
Sudeći po izvještajima nekih državnih, ali i svjetskih televizijskih stanica, za novi ustav je glasalo oko 60 odsto glasača. Da bi novi ustav bio odobren, potrebno je da ga podrži 50 odsto građana.
Novi ustav daje kontrolu izvornom stanovništvu i jača državnu kontrolu nad ekonomijom, ali mu se protive mnogi iz tradicionalne elite.
Osim toga, omogućiće Moralesu, koji je prvi Indijanac izabran za predsjednika Bolivije, da se drugi put zaredom kandiduje za šefa države na izborima krajem godine, na šta do sada nije imao pravo.
Brojni ljudi miješane rase iz plodnih istočnih ravnica odbili su ustav, a u četiri od devet bolivijskih pokrajina većina je glasala protiv novog ustava.
Konzervativni lideri u jednoj pokrajini optužili su Moralesa da planira uvesti totalitarni režim, ali to ga nije odvratilo od njegovih nakana.
Uprkos tome što je većina glasala za ustav, vjerovatno će se protivljenje novom ustavu nastaviti u parlamentu.
"Nova Bolivija je uspostavljena! Počinjemo s erom istinske jednakosti za sve Bolivijce", kazao je.
Bolivijski lider slijedio je svoje najbliže saveznike, venecuelanskog predsjednika Uga Čaveza i ekvadorskog Rafaela Koreu, u usvajanju novih ustava njihovih zemalja kako bi produžili svoju vladavinu, dotakli se nejednakosti i proširili kontrolu nad prirodnim resursima.
Podrška Moralesu najveća je u zapadnim brdovitim područjima zemlje, gdje su Indijanci većina.
"Sada počinje nova era u kojoj će izvorni stanovnici biti građani ove zemlje. Mislim da je to najvažniji aspekt ovog ustava", izjavila je Elisa Kankui, koja predstavlja jednu od indijanskih zajednica u La Pazu.
Brojni Bolivijci evropskog porijekla ili miješane rase protive se novom ustavu.
Vođa međunarodnog posmatračkog tima, Raul Lagos, izjavio je da je glasanje proteklo uglavnom mirno.
Protivnici, koji su većina u bolivijskim istočnim pokrajinama koje imaju velike zalihe gasa, tvrde da će novi ustav stvoriti dvije klase građana - stavljajući izvorno stanovništvo u prednost pred ostalima.
Prvobitni nacrt ustava bio je mnogo radikalniji, ali je Morales učinio ustupke nakon nasilnih protesta protiv njegove vladavine, uključujući i obećanje da neće pokušavati da dođe do trećeg mandata 2014. godine.
Pod pritiskom bogatih rančera, koji strahuju da će njihove farme biti iscjepkane i predane sirotinji, Morales je takođe izmijenio nacrt ustava tako da će se ograničenja na vlasništvo nad zemljom odnositi samo na buduće prodaje zemljišta.
Konačni rezultati referenduma se očekuju za desetak dana. Za referendumom će uslijediti izbori za predsjednika, potpredsjednika i Kongres u decembru.
Ne budi lijen, lažov i lopov
Morales, koji i sam vodi porijeklo iz indijanskog plemena Ajmara, rekao je da će novi ustav ispraviti istorijske nepravde i nejednakosti. Pristalice ističu da će starosjediocima dati veću političku moć i veće učešće u prihodu od industrije gasa, dok protivnici ukazuju da bi Bolivijci bijele i mješovite rase postali građani drugog reda.Novim ustavom će se potvrditi moralni kod Ajmara kao državni etički princip koji glasi: "Ne bud lijen, ne budi lažov i ne budi lopov". U prijedlogu novog ustava se nalazi i tačka o ukidanju katoličanstva kao zvanične državne religije.